Skoči na glavni sadržaj

Izvorni znanstveni članak

https://doi.org/10.17234/SocEkol.30.3.1

Dinamika antropogenih i prirodnih krajobraznih ekosustava Slovečansko-Ovruškog grebena u Ukrajini

Oleksandr Harbar ; Department of Ecology and Geography, Faculty of Natural Sciences. Zhytomyr Ivan Franko State University, V. Berdychivska Str. 40, 10008, Zhytomyr, Ukraine
Іvan Khomiak orcid id orcid.org/0000-0003-0080-0019 ; Department of Ecology and Geography, Faculty of Natural Sciences. Zhytomyr Ivan Franko State University, V. Berdychivska Str. 40, 10008, Zhytomyr, Ukraine
Іryna Kotsiuba ; Department of Ecology and Geography, Faculty of Natural Sciences. Zhytomyr Ivan Franko State University, V. Berdychivska Str. 40, 10008, Zhytomyr, Ukraine
Nataliia Demchuk ; Department of Ecology and Geography, Faculty of Natural Sciences. Zhytomyr Ivan Franko State University, V. Berdychivska Str. 40, 10008, Zhytomyr, Ukraine
Іryna Onyshchuk ; Department of Ecology and Geography, Faculty of Natural Sciences. Zhytomyr Ivan Franko State University, V. Berdychivska Str. 40, 10008, Zhytomyr, Ukraine


Puni tekst: engleski pdf 2.204 Kb

str. 347-367

preuzimanja: 422

citiraj


Sažetak

Upravljanje krajobrazima ne može se temeljiti isključivo na statističkim podacima. Krajobrazni ekosustavi složeni su i dinamični objekti. Uspjeh zaštite i upravljanja takvim područjima ovisi o kvaliteti praćenja njihove dinamike i prognozama koje se na temelju toga oblikuju. S druge strane, točnost takvih predviđanja ovisi o kvaliteti modeliranja. Zbog toga je Slovečansko-Ovruški greben, koji posjeduje neka ključna i univerzalna obilježja ekosustava koja su i univerzalna, te veliku raznolikost krajobraza, prikladan za testiranje pristupa modeliranju. Autori su izdvojili 11 teritorijalnih dijelova Slovečansko-Ovruškog grebena na razini krajobraza i trakta. Diferencijalnost ovih krajolika provjerena je metodom sinfitoindikacije kako bi se utvrdila vrijednost prirodne i antropogene dinamike. To omogućuje izgradnju prognostičkih algoritama za promjene ekosustava koristeći geobotaničke podatke. Time se omogućuje oblikovanje prikladnije strategije zaštite krajobraza te njegova učinkovitijeg i sigurnijeg iskorištavanja.

Ključne riječi

staništa; autogene sukcesije; alogene sukcesije; monitoring okoliša; ljudski utjecaj 

Hrčak ID:

272300

URI

https://hrcak.srce.hr/272300

Datum izdavanja:

10.2.2022.

Podaci na drugim jezicima: engleski njemački

Posjeta: 1.136 *