Izvorni znanstveni članak
https://doi.org/10.31724/rihjj.47.2.1
Osnovne značajke i aspektna svojstva glagola s objektnim iskustvenikom u hrvatskom jeziku
Matea Birtić
orcid.org/0000-0001-5927-782X
; Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Zagreb
Ivana Brač
orcid.org/0000-0002-3660-5285
; Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Zagreb
Sažetak
U radu se opisuju temeljne značajke hrvatskih glagola s objektnim iskustvenikom (tematske uloge, argumentna struktura, antikauzativna inačica, glagolski vid). Posebna je pozornost dana aspektnim svojstvima tih glagola u hrvatskome jeziku. Mnogi autori (Arad 1998, Pylkkänen 2000, Biały 2005, Grafmiller 2013) ističu da glagoli s objektnim iskustvenikom nisu jedinstvena aspektna skupina glagola s obzirom na to da se mogu interpretirati kao stativni i ne-stativni (tj. događajni i/ili agentivni) glagoli. Na korpus od četrdeset glagola s objektnim iskustvenikom primijenjeno je pet testova koji se upotrebljavaju za razlikovanje stativne i ne-stativne interpretacije glagola: upotreba pasiva, upotreba u trenutačnoj prošlosti (engl. punctual past tense), supojavljivanje s agentivnim prilozima, upotreba u imperativnome načinu te pojava glagola kao dopune nadzornomu glagolu (Grafmiller 2013). Rezultati ovoga istraživanja pokazali su da svi hrvatski glagoli s objektnim iskustvenikom i primarno psihološkim značenjem imaju antikauzativnu inačicu tvorenu povratnom česticom se, da većina hrvatskih glagola s objektnim iskustvenikom ima dvije (ili tri) interpretacije (stativnu i ne-stativnu) te da su perfektivni glagoli, vrlo vjerojatno, skloniji ne-stativnoj interpretaciji.
Ključne riječi
psihološki glagoli; glagoli s objektnim iskustvenikom; aspektna svojstva; antikauzativni glagoli; hrvatski jezik
Hrčak ID:
272586
URI
Datum izdavanja:
30.12.2021.
Posjeta: 1.260 *