Skoči na glavni sadržaj

Sažetak sa skupa

Dijagnostičko-terapijski pristup kod recidivirajuće nosne polipoze

Drago Boščić ; Klinička bolnica Dubrava, Zavod za bolesti uha, grla i nosa i kirurgiju glave i vrata, Zagreb, Hrvatska
Tomislav Šušnjar ; Klinička bolnica Dubrava, Zavod za bolesti uha, grla i nosa i kirurgiju glave i vrata, Zagreb, Hrvatska
Petar Gulin ; Klinička bolnica Dubrava, Zavod za bolesti uha, grla i nosa i kirurgiju glave i vrata, Zagreb, Hrvatska
Tomislav Novosel ; Klinička bolnica Dubrava, Zavod za bolesti uha, grla i nosa i kirurgiju glave i vrata, Zagreb, Hrvatska


Puni tekst: hrvatski pdf 227 Kb

str. 10-10

preuzimanja: 137

citiraj


Sažetak

Nosna polipoza je čest upalni poremećaj gornjih dišnih putova za koji se procjenjuje da zahvaća do
4,3% odraslih u Europi. Zbog simptoma koje uzrokuju značajno narušava kvalitetu života bolesnika. Manji
polipi su često asimptomatski, ali kako rastu mogu dovesti do glavobolje, gubitka mirisa i okusa, hrkanja,
začepljenosti, curenja ili krvarenja nosa, postnazalnog slijevanja, pritiska i boli u sinusima, licu i gornjim
zubima. Nazalni polipi obično se liječe kombinacijom medikamentozne terapije i kirurških intervencija.
Tretman izbora u liječenju ove bolesti su kortikosteroidna terapija (nazalna, kratkotrajna oralna) i funkcionalna
endoskopska operacija sinusa (FESS). Lokalni nazalni kortikosteroidi pokazali su značajnu učinkovitost u u
smanjenju veličine polipa i začepljenja nosa kod bolesnika s nazalnom polipozom. Ako intranazalni i oralni
kortikosteroidi ne uspiju u dovoljnoj mjeri reducirati tkivo polipa, a bolesnik ima trajnu blokadu ili anosmiju,
razmatra se operacija sinusa. Operacija sinusa može pružiti brzo ublažavanje simptoma, a u kombinaciji s
preoperativnom terapijom kortikosteroidima mogu se smanjiti polipi, omogućiti bolja vizualizaciju normalne
anatomije, te potencijalno smanjiti intraoperativno krvarenje. Zbog visoke stope recidiva, cilj liječenja nosnih
polipa je postizanje i održavanje kliničke kontrole bolesti, koja se može mjeriti težinom simptoma ili/i
endoskopskom analizom. Drugim riječima, uz primjenu lokalne terapije bolesnici ne bi trebali imati simptome,
odnosno simptomi ne bi trebali narušavati kvalitetu života. Studije procjenjuju da 40% bolesnika ima
recidivirajuću polipozu unutar 18 mjeseci nakon operacije, te je stoga važno da postoperativno slijede
intranazalni kortikosteroidi i druge odgovarajuće medicinske terapije (npr. desenzibilizacija aspirinom u
bolesnika s AERD), kako bi se spriječio naknadni ponovni rast polipa.

Ključne riječi

recidivirajuća nosna polipoza; intranazalni kortikosteroidi; FESS

Hrčak ID:

272862

URI

https://hrcak.srce.hr/272862

Datum izdavanja:

27.2.2022.

Posjeta: 606 *