Veterinarska stanica, Vol. 53 No. 6, 2022.
Pregledni rad
https://doi.org/10.46419/vs.53.6.8
Selektivno zasušivanje mliječnih krava
Nino Maćešić
; Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatska
Iva Bačić
; Veterinarska stanica „Vrbovec“; Hrvatska
Goran Bačić
; Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatska
Martina Lojkić
orcid.org/0000-0003-2718-3348
; Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatska
Marko Samardžija
; Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatska
Miroslav Benić
; Hrvatski veterinarski institut, Zagreb, Croatia
Nikica Prvanović Babić
; Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatska
Ivan Butković
; Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatska
Juraj Šavorić
; Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatska
Maša Efenfić
; Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatska
Tugomir Karadjole
; Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatska
Sažetak
Mastitis je među najčešćim bolestima na farmama mliječnih krava za čije se liječenje i prevenciju koristi najveća količina antibiotika. Učestala, neispravna ili nepotrebna uporaba antimikrobnih sredstava predstavlja veliku prijetnju ubrzanom razvoju antimikrobne rezistencije. Prijenos antimikrobno rezistentnih patogena na ljude moguć je putem mlijeka i mliječnih proizvoda te su propisane smjernice za racionalnu primjenu antimikrobnih sredstava u veterinarskoj medicini. U mliječnoj se industriji najviše antibiotika koristi prilikom zasušivanja krava u svrhu prevencije nastanka mastitisa. U isto vrijeme antibiotici se nepotrebno primjenjuje i u životinja koje nisu inficirane. Iz tog razloga sve više zemalja prelazi na model selektivnog zasušivanja krava. Antibioticima se zasušuju samo inficirane četvrti ili vimena krava, odnosno krave s povećanim rizikom za nastanak infekcije. Jedan od većih problema prilikom uvođenja selektivnog zasušivanja krava je odabir kriterija prema kojem će se odabrati krave koje će biti zasušene antibiotikom. Protokoli za odabir krava trebaju biti dovoljno precizni, jednostavni za interpretaciju, jeftini, sigurni, certificirani i dostupni za uporabu u svim dijelovima zemlje. Kriterij za odabir krava može se temeljiti na mikrobiološkoj pretrazi mlijeka, određivanju BSS prilikom zasušivanja, incidenciji kliničkih mastitisa u laktaciji, paritetu i njihovim međusobnim kombinacijama. Bakteriološka je pretraga mlijeka najpouzdaniji pokazatelj, ali se broj somatskih stanica na posljednjoj mužnji ističe kao pouzdan pokazatelj na temelju kojeg se može provesti selektivno zasušenje bez negativnih učinaka na proizvodnju. Granična vrijednost broja somatskih stanica kao učinkovit i održiv model za donošenje odluka iznosi 100.000 st/mL mlijeka za primiparne i 200.000 st/mL mlijeka za multiparne krave. Uporaba antibiotika za zasušenje samo kod inficiranih četvrti krava omogućava dodatno smanjenje primjene antibiotika. Iako je tijekom godina postignut značajan napredak u razumjevaniju epidemiologije, imunologije, dijagnostike i patogeneze intramamarnih infekcija (IMI) u suhostaju u programima suzbijanja mastitisa naglašava se značenje smještaja krava u suhostaju i prijelaznom razdoblju. Važnost kontrole IMI u suhostaju u svakodnevnoj praksi se često podcjenjuje.
Ključne riječi
krava; mastitis; suhostaj; selektivno zasušivanje; antimikrobna rezistencija
Hrčak ID:
274103
URI
Datum izdavanja:
16.1.2022.
Posjeta: 674 *