Veterinarski arhiv, Vol. 75 No. 6, 2005.
Izvorni znanstveni članak
Učinak granulirane mineralne melase ureje na vrenje u buragu i biokemijske pokazatelje u krvi jaradi hranjene s Aeschonomene indica Linn
Nisha Jain
; Department of Animal Nutrition, College of Veterinary Science and Animal Husbandry, Anjora, Chhattisgarh, India
Sita Prasad Tiwari
; Department of Animal Nutrition, College of Veterinary Science and Animal Husbandry, Anjora, Chhattisgarh, India
Pushpraj Singh
; Department of Animal Nutrition, College of Veterinary Science and Animal Husbandry, Anjora, Chhattisgarh, India
Sažetak
Istraživanje je provedeno na 20 jaradi jamunapari pasmine. Prema načinu hranidbe, jarad je razvrstana u 4 skupine. Prva skupina hranjena je isključivo voluminoznom krmom - sijenom Aeschonomene indica Linn i rižinom slamom (70:30). Obrok 2., 3. i 4. skupine sastojao se od odmašćenih rižinih posija (100 g/d), granulirane mineralne melase ureje (50 g/d) i granulirane mineralne melase ureje (50 g/d) s dodatkom ribljeg brašna (25 g/d). Pokus je trajao 105 dana. Utjecaj dodavanja granulirane mineralne melase ureje i ribljeg brašna istraživan je na pokazateljima buraga odnosno mikrobnih bjelančevina, bakterijske i protozoalne biomase i biokemijskih pokazatelja u krvi, tj. BUN, kreatinina plazme, glukoze, ukupnog proteina, kalcija i fosfora. Također je određivana i aktivnost enzima alkalne fosfataze, aspartat transaminaze i alanin transaminaze. Sinteza mikrobnih proteina bila je veća u skupinama 3 (42,94 g/100 ml) i 4 (57,04 g/100 ml) u usporedbi s kontrolnom skupinom i skupinom
2. Značajno je povećana i bakterijska biomasa (0,057 g/100 ml odnosno 0,082 g/100 ml). Slično, bakterijska i protozoalna populacija su bile pod utjecajem dodatka «bypass» bjelančevina koje u obroku potječu od ribljeg brašna. BUN je bio statistički značajno (P<0,05) veći u skupini 3 (28,88 mg/100 ml) i 4 (30,35 mg/100 ml), a u usporedbi s kontrolnom skupinom (1) i skupinom 2. Također, utvrđena je veća aktivnost alkalne fosfataze u skupini 3 (29,77 KA jedinica) i 4 (44,26 KA jedinica), što je imalo utjecaja na bolji rast jaradi u tim skupinama. Aktivnosti ostalih enzima nisu bile promijenjene. Koncentracije kalcija u plazmi i fosfora bile su statistički značajno (P<0,05) povećane u skupinama 3 (9,85 i 9,93 mg/100 ml) i 4 (7,57 i 8,31 mg/100 ml) u usporedbi s drugim skupinama. Za pretpostaviti je da dodavanje fermentirajućeg-N i ribljeg brašna, u količinama koje djeluju katalitički, povećava aktivnost bakterijske i protozoalne populacije, podiže razinu nekih pokazatelja u krvi i aktivnost enzima. Navedeno može poboljšati rast jaradi.
Ključne riječi
jarad; Capra hircus; pokazatelji u krvi; urea; Aeschonomene indica; fermentacija u buragu
Hrčak ID:
25269
URI
Datum izdavanja:
20.12.2005.
Posjeta: 2.004 *