Medica Jadertina, Vol. 52 No. 1, 2022.
Stručni rad
https://doi.org/10.57140/mj.52.1.5
Razlike u kvaliteti glasa i komunikacijskim iskustvima traheoezofagealnih i ezofagealnih govornika
Anja Benšić
; Klinički bolnički centar Rijeka, Zavod za audiologiju i fonijatriju
Ana Bonetti
; Sveučilište u Zagrebu, Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet, Odsjek za logopediju
Tamara Živković-Ivanović
; Klinički bolnički centar Zagreb, Klinika za bolesti uha, nosa i grla i kirurgiju glave i vrata
Ratko Prstačić
orcid.org/0000-0003-3623-3562
; Klinički bolnički centar Zagreb, Klinika za bolesti uha, nosa i grla i kirurgiju glave i vrata
Sažetak
Cilj ovoga istraživanja je ispitati postoje li razlike u kvaliteti glasa i komunikacijskim iskustvima s obzirom
na usvojeni mehanizam alaringealnog govora.
Istraživanje je provedeno u prostorijama Kliničkog bolničkog centra Zagreb, a u njemu je sudjelovalo 19
muških osoba kojima je učinjen kirurški zahvat totalne laringektomije, od kojih 14 njih (74%) za komunikaciju
primarno koristi traheoezofagealni govor, a preostalih su 5 (26%) ezofagealni govornici. Ispitanici su ispunili
Upitnik samoprocjene komunikacijskih iskustava laringektomiranih osoba (SECEL:HR); te su iz uzorka
prolongirane fonacije vokala /a/ u računalnom programu Praat izračunati akustički parametri jitter, shimmer,
omjer harmoničnog i šumnog dijela spektra i maksimalno vrijeme fonacije.
Ovim istraživanjem potvrđeno je da ezofagealni govornici imaju statistički značajno kraće maksimalno
vrijeme fonacije od traheoezofagealnih govornika, dok razlike u postignuću na SECEL:HR upitniku i ostalim
promatranim akustičkim parametrima nisu pronađene. Na temelju dobivenih rezultata ne može se tvrditi da je
jedna rehabilitacijska metoda povoljnija od druge.
Ključne riječi
totalna laringektomija; alaringealni govor; samoprocjena; govorna akustika
Hrčak ID:
275346
URI
Datum izdavanja:
20.4.2022.
Posjeta: 647 *