Numizmatičke Vijesti, Vol. 63 No. 74, 2021.
Izvorni znanstveni članak
Finis austro-hungariæ Novčanice Austro-ugarske banke kao odraz državnopravnih prijepora i procesa političke dezintegracije dvojne monarhije
Ivan Filioović
; Hrvatski državni arhiv, Zagreb, HR
Sažetak
Austro-Ugarska Monarhija, stvorena austrijsko-mađarskim kompromisom 1867. godine, bila
je i za ondašnje pravnike neobična pojava, koja se nije uklapala u onodobnu državnopravnu
tipologiju „složenih država“. Bio je to rezultat stalnih sukobljavanja između austrijskih
političkih krugova, koji su težili što jačoj integraciji pod habsburškim žezlom sjedinjenih
entiteta s jedne strane, a s druge mađarskih političkih krugova, koji su težili što većoj, a neki
i potpunoj državnoj samostalnosti Ugarske.
Kako Ugarska nije smogla snage osnovati svoju nacionalnu banku (a koja bi tiskala i vlastite
novčanice), to je Austrijska nacionalna banka 1878. postala Austro-ugarska banka, te je kao
zajednička središnja banka imala skrbiti o zajedničkoj valuti, najprije austrijskoj forinti, a
zatim austro-ugarskoj kruni, te tiskati zajedničke novčanice.
Što zbog političkih razmimoilaženja, što zbog državnopravnih nejasnoća, zajedničke austrougarske
novčanice bile su predmet sporova jer su im obje strane pridavale veliko simbolično
značenje, a i po reakcijama javnosti vidljivo je koliko je važno bilo ovo pitanje.
Kako bi predmet rada bio što razumljiviji, u uvodu je objašnjena problematika državnopravne
prirode austro-ugarske državne sveze, a zatim su analizirane novčanice po kronološkom redu
njihova puštanja u optjecaj (tri novčanice austrijskih forinti te devetnaest austro-ugarskih
kruna). Ondje gdje je to bio slučaj opisane su katkad i burne reakcije javnosti kao pokazatelj
političkih sukoba, koji su se javljali u Monarhiji, kojom je dominirao austrijsko-mađarski
dualizam.
Ključne riječi
Hrčak ID:
275821
URI
Datum izdavanja:
20.12.2021.
Posjeta: 1.837 *