Skoči na glavni sadržaj

Izvorni znanstveni članak

https://doi.org/10.31298/sl.146.3-4.3

Utvrđivanje fenolnih substanci kod šest različitih populacija medvjeđe lijeske (Corylus colurna L.) i usporedba fluktuacije fenola u slučaju nedostatka vode

Mustafa Arslan ; Western Black Sea Forestry Research Institute, Bolu, Turkey
Arzu Ucar Turker orcid id orcid.org/0000-0001-9617-6673 ; Bolu Abant Izzet Baysal University, Faculty of Science and Art, Department of Biology, Bolu, Turkey
Isa Tas ; Bolu Abant Izzet Baysal University, Faculty of Science and Art, Department of Biology, Bolu, Turkey
Arzu Birinci Yildirim ; Bolu Abant Izzet Baysal University, Faculty of Agriculture, Department of Field Crops, Bolu, Turkey
Erva Ozkan orcid id orcid.org/0000-0002-8933-9590 ; Bolu Abant Izzet Baysal University, Faculty of Science and Art, Department of Biology, Bolu, Turkey


Puni tekst: engleski pdf 1.201 Kb

str. 127-135

preuzimanja: 219

citiraj


Sažetak

Medvjeđa lijeska (Corylus colurna L.) jedna je od prirodno rasprostanjenih vrsta lijeske u Turskoj. Lako se može razlikovati od drugih vrsta zahvaljujući svojoj visini i promjeru debla. Vrlo često se koristi za pošumljevanje terena sklonih eroziji zbog snažnog korijenja i skromnih ekloških zahtjeva. Njezino lišće i plodovi sadrže mnogo tvari koje se koriste u medicinske svrhe. Lišće medvjeđe ljeske ima snažno antioksidativno djelovanje zbog visokog sadržaja fenola. Cilj ovoga istraživanja bio je utvrditi sadržaj fenola u lišću šest populacija medvjeđe lijeske te procijeniti učinak sušnoga stresa na sadržaj fenola i kvantnu učinkovitost fotosustava II. Istraživane biljke proizvedene su cijepljenjem nakon sakupljanja plemki iz šest populacija medvjeđe lijeske (Oğuzlar, Erenler, Merkeşler, Seben, Güney Felakettin i Pelitcik). Istraživanje je provedeno u stakleničkim uvjetima kad su kalemljene biljke bile stare 7 godina. Tijekom pokusa (lipanj i srpanj), primijenjena su dva različita načina navodnjavanja (W1: tlo je navodnjavano do poljskog vodnog kapaciteta; W2: tlo je navodnjavano s 50 % manje vode u odnosu na W1 način navodnjavanja). Nakon primjene dva različita režima navodnjavanja, lišće je uzorkovano u lipnju i srpnju. Nakon toga je osušeno, ekstrahirano s metanolom te kvantitativno analizirano s ciljem utvrđivanja njegova fenolnog sastava (galna kiselina monohidrat, kofeinska kiselina, rutin, hidrat, luteolin-7-O-β-D glukozid, kaempferol, rozmarinska kiselina, miricetin, kvercetin, kumarin i apigenin) uz korištenje tekuće kromatografije visoke djelotvornosti (HPLC) i detektora s nizom dioda (DAD). Rutin, kaempferol i luteolin bili su dominantni fenoli u ekstraktu metanola iz lišća medvjeđe lijeske. Populacija Pelitcik bila je značajan izvor rutina i kaempferola u lipnju, a W2 režim navodnjavanja značajno je povećao razine oba fenola u srpnju. Isto tako, najviši sadržaj fenola zabilježen je u populaciji Pelitcik u lipnju, a W2 režim navodnjavanja značajno je povećao ukupan sadržaj fenola u lipnju i srpnju. Također je utvrđeno u kojoj mjeri nedostatak vode utječe na kvantnu učinkovitost fotosustava II (Fv/Fm). Općenito, Fv/Fm vrijednosti opadaju s nedostatkom vode. Ova studija pokazala je da nedostatak vode kod medvjeđe ljeske potiče produkciju fenola te da se na taj način može osigurati prirodni izvor fenola koji se može koristiti u farmaceutskoj i prehrambenoj industriji.

Ključne riječi

<i>Corylus colurna</i> L.; kvantna učinkovitost; fenol; medvjeđa lijeska; nedostatak vode

Hrčak ID:

275938

URI

https://hrcak.srce.hr/275938

Datum izdavanja:

30.4.2022.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 666 *