Skoči na glavni sadržaj

Pregledni rad

Razvoj novih procesa proizvodnje pjenećeg polistirena

Zvonimir JANOVIĆ ; Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb
Karla SARIĆ ; Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb
Ante JUKIĆ ; Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb
Stanislav JURJAŠEVIĆ ; Društvo za plastiku i gumu, Zagreb


Puni tekst: hrvatski pdf 438 Kb

str. 9-20

preuzimanja: 1.055

citiraj

Puni tekst: engleski pdf 438 Kb

str. 9-20

preuzimanja: 654

citiraj


Sažetak

Pjeneći polistiren proizvodi se pretežno postupcima suspenzijske polimerizacije ugradnjom pogodnih pjenila topivih u polistirenskom zrnju i, u manjem opsegu, ugradnjom pjenila tijekom ekstrudiranja. U posljednje vrijeme bitno je poboljšan suspenzijski proces, ponajprije postizanjem uske granulometrijske razdiobe polimernog zrnja, a zatim povišenjem brzine polimerizacije, molekulne mase i uže raspodjele molekulnih masa primjenom difunkcionalnih peroksidnih inicijatora. U suspenzijskom procesu sada se najviše upotrebljavaju ugljikovodična pjenila, od kojih su najvažniji izomeri pentana. Nedostatak im je velika zapaljivost, kao i ekološka štetnost, pa se razvijaju nova pjenila i novi procesi proizvodnje. Najvažniji su postupci uporabe vode tijekom procesa ekspandiranja. Ugradnja vode u polistirensku osnovu u udjelu 8···10 % postiže se na nekoliko načina, od kojih je najvažniji ugradnja hidrofilnih skupina na temelju djelotvornih emulgatora procesom polimerizacije stirena uz dodatak škroba ili celuloznih estera. Također i modifikacijama polistirena reakcijama kopolimerizacije stirena s funkcionalnim monomerima, posebice uz sulfonirani stiren, vinil-pirolidon, metakrilnu kiselinu, anhidrid maleinske kiseline i sl. Poboljšana svojstva pjenastog polistirena postižu se i dodatkom nanočestica montmorilonita i do 5 % emulgirane vode. Osim hidrofilnog djelovanja poboljšavaju mehanička svojstva pjenastog materijala, smanjuju propusnost za
plinove i pare, a smanjuju i njegovu gorivost. Ipak, današnjim se postupcima smanjena gorivost pjenastog polistirena vrlo djelotvorno postiže bromiranim alifatskim spojevima, od kojih su najvažniji heksabromciklododekan, tetrabrometilcikloheksan i bromirani alilni eteri, uz sinergijsko djelovanje organskih peroksida.

Ključne riječi

pjenasti polistiren; pjenasti polistiren smanjene gorivosti; pjeneći polistiren; pjenilo; pjenjenje s vodom; suspenzijska polimerizacija

Hrčak ID:

25526

URI

https://hrcak.srce.hr/25526

Datum izdavanja:

18.7.2008.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 2.791 *