Skoči na glavni sadržaj

Izvorni znanstveni članak

Povezanost protočne citometrije s drugim kliničkim i patohistološkim parametrima u bolesnica s neuroendokrinim duktalnim karcinomom dojke

Nenad Nola ; Department of Surgical Oncology, University Hospital for Tumors, Zagreb, Croatia
Adrian Lukenda ; Department of Ophthalmology, Clinical Hospital Dubrava, Zagreb, Croatia
Marin Nola ; Clinical Department of Pathology, Zagreb University School of Medicine and Clinical Hospital Center Zagreb, Croatia
Robert Šeparović ; Department of Medical Oncology, University Hospital for Tumors, Zagreb, Croatia
Ivan Milas ; Department of Surgical Oncology, University Hospital for Tumors, Zagreb, Croatia
Danko Velimir Vrdoljak ; Department of Surgical Oncology, University Hospital for Tumors, Zagreb, Croatia
Ivan Penavić ; Department of Surgical Oncology, University Hospital for Tumors, Zagreb, Croatia
Mladen Stanec ; Department of Surgical Oncology, University Hospital for Tumors, Zagreb, Croatia
Miroslav Lesar ; Department of Surgical Oncology, University Hospital for Tumors, Zagreb, Croatia
Andrej Roth ; Department of Surgical Oncology, University Hospital for Tumors, Zagreb, Croatia
Tomislav Orešić ; Department of Surgical Oncology, University Hospital for Tumors, Zagreb, Croatia


Puni tekst: engleski pdf 81 Kb

str. 17-23

preuzimanja: 115

citiraj


Sažetak

Ciljevi. Cilj našeg istraživanja bio je odrediti ploidnost stanica kod invazivnih duktalnih karcinoma dojke s neuroendokrinom (NE) diferencijacijom i njihov udio u pojedinim fazama staničnog ciklusa. Također se htjelo utvrditi povezanost profila staničnog ciklusa s drugim kliničkim i patohistološkim značajkama.
Metode. Istraživanje je provedeno na 80 bolesnica s duktalnim invazivnim karcinomom dojke koji su prema patohistološkim parametrima svrstani u karcinome dojke s NE diferencijacijom. Bolesnice su liječene u razdoblju od 01.01. do 31.12.1992. godine na Klinici za tumore u Zagrebu. Podaci o dobi bolesnica, koncentraciji estrogenskih i progesteronskih receptora, veličini karcinoma, te načinu liječenja dobiveni su retrospektivno iz povijesti bolesti. Parafinski blokovi upotrijebljeni su za imunohistokemijsku i histokemijsku analizu te analizu staničnog ciklusa tumorskih stanica protočnom citometrijom. Dijagnoze neuroendokrinih tumora postavljene su na temelju bojenja po Grimeliusu te imunohistokemijskih bojenja uključujući neuron-specifičnu enolazu (NSE), kromogranin A i sinaptofizin.
Rezultati. Protočnom citometrijom kod 27 tumora (33.8%) nađena je DNA diploidija i visina proliferativne aktivnosti manja od 20%, dok su DNA aneuploidija, tetraploidija i/ili DNA diploidija s proliferativnom aktivnošću većom od 20% nađene kod 53 tumora (66.2%). Koncentracija progesteronskih receptora u DNA-diploidnim tumorima bila je značajno viša nego kod DNA-aneuploidnih, tetraploidnih i tumora s proliferativnom aktivnošću ≥20% tumora (p<0.001). Koncentracija estrogenskih receptora, dob, histološki stupanj, veličina tumora, bojanje po Grimeliusu te imunohistokemijski markeri nisu se značajno razlikovali u ove dvije skupine.
Zaključak. Podaci iz našeg istraživanja upućuju na veću prosječnu koncentraciju progesteronskih receptora u skupini diploidnih tumora i tumora s niskom proliferativnom aktivnošću. Prema navedenom kriteriju drugi patološki i klinički parametri nisu pokazali značajnu razliku u odnosu na ploidnost i proliferativnu aktivnost. Za donošenje konačnog zaključka o kliničkoj važnosti neuroendokrine diferencijacije kod karcinoma dojke potrebno je provesti istraživanja koja bi uključila praćenje tijeka i ishoda bolesti.

Ključne riječi

neuroendokrini karcinom dojk; , protočna citometrija; klinički i histopatološki parametri

Hrčak ID:

279197

URI

https://hrcak.srce.hr/279197

Datum izdavanja:

27.11.2008.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 350 *