Izlaganje sa skupa
https://doi.org/10.46458/27121097.2021.PI.40
ZADUŽENOST U VRIJEME PANDEMIJE COVID-19 – SLUČAJ BOSNE I HERCEGOVINE
Mila Gadžić
; Ekonomski fakultet Sveučilišta u Mostaru, Mostar, Bosna i Hercegovina
Jelena Jurić
orcid.org/0000-0002-2731-059X
; Ekonomski fakultet Sveučilišta u Mostaru, Mostar, Bosna i Hercegovina
Sažetak
Pandemija COVID-19 nezabilježen je globalni događaj još od pandemije španjolske gripe 1918. godine. Međunarodni monetrani fond (MMF) označio je ovaj ekonomski pad uzrokovan pandemijom najgorom krizom od Velike depresije. Cijeli kontinenti su zatvoreni samo uz nužne usluge i aktivnosti. Za razliku od globalne financijske krize koja je potekla iz financijskog sektora, ova kriza uzrokovana pandemijom je šok realne ekonomije, i to i na strani ponude i potražnje. Tijetkom prethodnih kriza, posebice tijekom globalne financijske krize, većina vlada odgovorila je mjerama štednje i fiskalne konsolidacije. Ovaj put je drugačije. Vlade diljem svijeta odobrile su dodatne rashode, rezanje poreza, izdavanje državnih obveznica i zaduživanje kako bi ublažile ekonomske posljedice krize u nastanku. Jedan od rezultata pandemije je dramatično povećanje zaduženosti koja bi mogla utjecati na učinkovitost fiskalnih i monetarnih odgovora kreiranih ranije za borbu protiv krize. Ovaj iznenadni i snažni COVID-19 šok posebice je zahvatio zemlje u razvoju i rastuća tržišta ali i razvijene zemlje koje već od ranije bilježe ograničen fiskalni prostor. Kriza uzrokovana pandemijom COVID-19 ponovno je oživjela strah od dužničke krize i povećala broj zemalja s dužničkim problemima. Bosna i Hercegovina, kao zemlja u razvoju sa složenom državnom strukturom i vlastitim makroekonomskim, političkim, institucionalnim problemima, nije pošteđena negativnih učinaka pandemije. Kako bi se spasila ekonomija dok oporavak od prethodne krize još uvijek traje, Bosna i Hercegovina primjenila je hitne mjere za podršku ekonomiji. Povećanje državne potrošnje uz smanjenje poreznih Prihoda stvorilo je potrebu za rebalansom proračuna i dodatnim zaduživanjem. Cilj je ovog rada pokazati makroekonomsku situaciju i probleme zemalja Europske Unije, zemalja u regiji i posebice Bosne i Hercegovine prije pandemije kao i trenutne probleme, njihove reakcije na pandemiju i potrebnu financijsku potporu koja bi mogla dovesti do povećanja zaduženosti.
Ključne riječi
COVID-19 pandemija; zaduženost; Bosna i Hercegovina;
Hrčak ID:
280185
URI
Datum izdavanja:
30.12.2021.
Posjeta: 834 *