Izvorni znanstveni članak
PERCEPCIJA OPASNOSTI I STRATEGIJE SAMOPOMOĆI KOD DJECE PREDŠKOLSKE DOBI
Zvjezdana Veselinović
; Dječji vrtić
Sažetak
U istraživanju je bio cilj utvrditi efekte preventivnog programa provođenog u DV "Maslačak" u Zaprešiću, istovremeno utvrđujući buduće ciljeve programa. Direktnim pitanjima upućenim predškolskoj djeci, nastojalo se utvrditi koje osobe i situacije djeca doživljavaju kao opasne, kako se suočavaju s tim situacijama, kada se osjećaju sigurnim i što za djecu znači pojam "pravo na sigurnost". Podaci su prikupljeni Upitnikom za djecu "Percepcija opasnosti i strategije samopomoći", a ispitan je prigodni uzorak od 58 djece u DV "Maslačak", Zaprešić, srednje i starije vrtićke dobi, od 4.42 do 7.5 godina. Djeca značajno razlikuju zastupljenost pojedinih izvora opasnosti unutar obiteljskog doma, unutar vrtića, na cesti, na igralištu. Značajno se razlikuje čestina strategija koje bi djeca primijenila u opasnim situacijama unutar obiteljskog doma, unutar vrtića, na cesti, na igralištu. Utvrđeno je da djeca statistički značajno razlikuju osobine tzv. opasnih ljudi, opasne djece, "osoba od povjerenja". Statistički značajno se razlikuje i čestina strategija koje bi djeca predškolske dobi primijenila u odnosu na tzv. opasne ljude, opasnu djecu. Značajno se razlikuju i različiti načini na koji djeca predškolske dobi opisuju pojam "pravo na sigurnost", te osobe i mjesta koje djeca najčešće vežu uz osjećaj sigurnosti. Prema dobivenim rezultatima, većina djece predškolske dobi ne zna koristiti telefon u smislu poznavanja važnih telefonskih brojeva, ili poznavanja vještine biranja telefonskog broja (66%). Značajno veći broj djece (čak 79%) zna svoju adresu stanovanja. Postoji pozitivna korelacija između vještine telefoniranja i dobi, te između osjećaja sigurnosti i poznavanja vlastite adrese stanovanja.
Ključne riječi
sigurnost; izvori; opasnost; strategije; samopomoć
Hrčak ID:
25798
URI
Datum izdavanja:
30.6.2008.
Posjeta: 4.751 *