Izvorni znanstveni članak
https://doi.org/10.31724/rihjj.48.1.15
Dobne razlike u izražavanju uzročnih odnosa u pričama hrvatske djece
Sara Košutar
orcid.org/0000-0002-8882-9600
; Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Odsjek za logopediju
Matea Kramarić
; Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Odsjek za logopediju
Gordana Hržica
; Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Odsjek za logopediju
Sažetak
Uspješno pripovijedanje temelji se na sposobnosti oblikovanja koherentnoga slijeda vremenski i uzročno povezanih događaja organiziranih oko određene teme. Te se sposobnosti počinju razvijati u ranoj predškolskoj dobi. Koherentnost priče može se procijeniti nizovima elemenata gramatike priče. Prema modelu uzročne mreže gramatika priče promatra se kao međusobno povezana mreža uzročnih odnosa kao što su omogućavajući, fizički, motivacijski i psihološki odnosi. Važnost uzročne koherencije prepoznata je u mnogim istraživanjima koja se bave pripovjednim diskursom iz perspektive jezičnoga usvajanja. Međutim, prijašnja istraživanja pokazuju oprječne rezultate glede uporabe vrsta uzročnih odnosa u pričama djece različite dobi. Cilj ovoga istraživanja bio je ispitati razlike između predškolske i školske djece u ukupnoj proizvodnji uzročnih odnosa i proizvodnji različitih vrsta uzročnih odnosa. U istraživanju su sudjelovala hrvatska jednojezična djeca prosječne dobi 6;3 (n = 41) i 8;4 (n = 50). Priče su prikupljene Višejezičnim instrumentom za ispitivanje pripovijedanja (MAIN) koji je preveden i prilagođen na hrvatski jezik. Rezultati su pokazali statistički značajnu razliku između dviju skupina djece u ukupnom udjelu uzročnih odnosa i u udjelu motivacijskoga odnosa, no nije proanađena značajna razlika u udjelima omogućavajućega, fizičkoga i psihičkog odnosa. Djece školske dobi proizvela su više motivacijskih odnosa i općenito više uzročnih odnosa u usporedbi s djecom predškolske dobi. Ovo je prvo istraživanje u kojem je ispitana uzročnost u pričama hrvatske jednojezične djece rabeći model uzročne mreže. Dobiveni rezultati samo su djelomično potvrdili spoznaje prethodnih istraživanja, što upućuje na to da su potrebna daljnja istraživanja da bi se bolje razumio razvoj uzročne koherencije u dječjem pripovjednom diskursu.
Ključne riječi
pripovjedna sposobnost; djeca; dobne razlike; model uzročne mreže; uzročni odnosi; hrvatski jezik
Hrčak ID:
281041
URI
Datum izdavanja:
29.7.2022.
Posjeta: 943 *