Skoči na glavni sadržaj

Izvorni znanstveni članak

https://doi.org/10.20471/acc.2022.61.s1.01

Utjecaj uvođenja specijalista hitne medicine na pokazatelje učinkovitosti bolničke hitne službe - retrospektivna analiza

Maša Sorić orcid id orcid.org/0000-0002-5002-9800 ; Department of Emergency Medicine, University Hospital Dubrava, Zagreb, Croatia
Diana Špoljar orcid id orcid.org/0000-0001-5789-113X ; Department of Emergency Medicine, University Hospital Dubrava, Zagreb, Croatia
Mia Golubić orcid id orcid.org/0000-0002-2980-4761 ; Department of Emergency Medicine, University Hospital Dubrava, Zagreb, Croatia


Puni tekst: engleski pdf 1.404 Kb

str. 9-12

preuzimanja: 252

citiraj


Sažetak

Zbrinjavanje bolesnika u bolničkoj hitnoj službi (BHS) ocjenjuje se pokazateljima učinkovitosti kao što su vrijeme čekanja
(vrijeme čekanja na pregled liječnika), duljina boravka i prosječan broj dijagnostičkih pretraga po pacijentu. Kako bi se
poboljšala kvaliteta skrbi, u BHS se specifično zapošljavaju specijalisti hitne medicine (HM). Cilj ove studije je ocijeniti tri
pokazatelja učinkovitosti zbrinjavanja pacijenata u BHS u usporedbi prema specijalnosti, interna medicina (IM) u odnosu na
HM. Istraživanje je provedeno u hitnoj internističkoj službi tercijarne nastavne bolnice. Provedena je retrospektivna analiza
podataka bolničkog informacijskog sustava za razdoblje kada su kao liječnici radili samo specijalisti IM u odnosu na razdoblje
kada su se pridružila dva specijalista hitne medicine. Izračunali smo postotak pacijenata pregledanih unutar preporučenog
vremena po kategoriji australoazijskog trijažnog sustava (ATS), usporedili prosječnu duljinu boravka i prosječan broj
testova po pacijentu, koristeći podatke od lipnja 2017. do siječnja 2020. godine. Izračunate su aritmetička sredina, standardna
devijacija, standardna pogreška te 95% interval pouzdanosti, a za usporedbu srednjih vrijednosti korišten je nezavisni t-test.
Uvođenjem specijalista HM postotak pregledanih pacijenata u preporučenom vremenskom okviru po ATS kategoriji bio je
veći. Došlo je do značajnog smanjenja duljine boravka bolesnika u BHS kada se uspoređuju samo specijalisti IM sa IM specijalistima
s dva HM specijalista (p<0,001). Liječnici IM u prosjeku rade više pretraga od specijalista EM, što je statistički
značajno (p<0,05). Došlo je do značajnog poboljšanja učinkovitosti u BHS uvođenjem specijalista HM što se očitovalo
kraćim čekanjem pacijenata i kraćim trajanjem boravka u bolničkoj hitnoj službi te manjim brojem narudžbi za dijagnostičke
pretrage.

Ključne riječi

pokazatelji kvalitete; hitna služba, trijaža; duljina boravka; specijalisti hitne medicine

Hrčak ID:

281142

URI

https://hrcak.srce.hr/281142

Datum izdavanja:

1.6.2022.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 912 *