Izvorni znanstveni članak
https://doi.org/10.20471/acc.2022.61.s1.01
Utjecaj uvođenja specijalista hitne medicine na pokazatelje učinkovitosti bolničke hitne službe - retrospektivna analiza
Maša Sorić
orcid.org/0000-0002-5002-9800
; Department of Emergency Medicine, University Hospital Dubrava, Zagreb, Croatia
Diana Špoljar
orcid.org/0000-0001-5789-113X
; Department of Emergency Medicine, University Hospital Dubrava, Zagreb, Croatia
Mia Golubić
orcid.org/0000-0002-2980-4761
; Department of Emergency Medicine, University Hospital Dubrava, Zagreb, Croatia
Sažetak
Zbrinjavanje bolesnika u bolničkoj hitnoj službi (BHS) ocjenjuje se pokazateljima učinkovitosti kao što su vrijeme čekanja
(vrijeme čekanja na pregled liječnika), duljina boravka i prosječan broj dijagnostičkih pretraga po pacijentu. Kako bi se
poboljšala kvaliteta skrbi, u BHS se specifično zapošljavaju specijalisti hitne medicine (HM). Cilj ove studije je ocijeniti tri
pokazatelja učinkovitosti zbrinjavanja pacijenata u BHS u usporedbi prema specijalnosti, interna medicina (IM) u odnosu na
HM. Istraživanje je provedeno u hitnoj internističkoj službi tercijarne nastavne bolnice. Provedena je retrospektivna analiza
podataka bolničkog informacijskog sustava za razdoblje kada su kao liječnici radili samo specijalisti IM u odnosu na razdoblje
kada su se pridružila dva specijalista hitne medicine. Izračunali smo postotak pacijenata pregledanih unutar preporučenog
vremena po kategoriji australoazijskog trijažnog sustava (ATS), usporedili prosječnu duljinu boravka i prosječan broj
testova po pacijentu, koristeći podatke od lipnja 2017. do siječnja 2020. godine. Izračunate su aritmetička sredina, standardna
devijacija, standardna pogreška te 95% interval pouzdanosti, a za usporedbu srednjih vrijednosti korišten je nezavisni t-test.
Uvođenjem specijalista HM postotak pregledanih pacijenata u preporučenom vremenskom okviru po ATS kategoriji bio je
veći. Došlo je do značajnog smanjenja duljine boravka bolesnika u BHS kada se uspoređuju samo specijalisti IM sa IM specijalistima
s dva HM specijalista (p<0,001). Liječnici IM u prosjeku rade više pretraga od specijalista EM, što je statistički
značajno (p<0,05). Došlo je do značajnog poboljšanja učinkovitosti u BHS uvođenjem specijalista HM što se očitovalo
kraćim čekanjem pacijenata i kraćim trajanjem boravka u bolničkoj hitnoj službi te manjim brojem narudžbi za dijagnostičke
pretrage.
Ključne riječi
pokazatelji kvalitete; hitna služba, trijaža; duljina boravka; specijalisti hitne medicine
Hrčak ID:
281142
URI
Datum izdavanja:
1.6.2022.
Posjeta: 884 *