Nursing journal, Vol. 27 No. 2, 2022.
Stručni rad
https://doi.org/10.11608/sgnj.27.2.4
Sindrom postintenzivne skrbi – kako ga prepoznati, prevenirati, liječiti
Vedrana Djak
; KBC Zagreb, Odjel intenzivne i postintenzivne skrbi, Zavod za respiracijsku insuficijenciju, bolesti plućne cirkulacije i transplantaciju pluća, Jordanovac 104, 10 000 Zagreb, Hrvatska
Slađana Režić
orcid.org/0000-0002-2360-8508
; KBC Zagreb, Odjel za osiguranje i unapređenje kvalitete zdravstvene zaštite, Kišpatićeva 12, 10 000 Zagreb, Hrvatska
Sažetak
Sindrom postintenzivne skrbi (PICS) podrazumijeva tjelesna, kognitivna i mentalna oštećenja koja se javljaju tijekom boravka na Odjelu intenzivne skrbi, nakon otpusta s Odjela intenzivne skrbi ili otpusta iz bolnice te dugoročne prognoze pacijenata na odjelima intenzivne skrbi.
Od tjelesnih oštećenja najčešće je prisutna polineuropatija. Kognitivna oštećenja uključuju oštećenja pamćenja, poteškoće u izvršavanju funkcija, jezika, pažnje i vizualno-prostornih sposobnosti. Depresija, anksioznost i posttraumatski stresni poremećaj najčešća su mentalna oboljenja u sindromu postintenzivne skrbi.
Prevencija PICS-a zahtijeva provođenje ABCDEFGH postupaka koji uključuje sprječavanje delirija, ranu rehabilitaciju, obiteljsku intervenciju i praćenje pacijenta od trenutka prijema na Odjel intenzivne skrbi do otpusta. Dnevnik praćenja, prehrana, sestrinska skrb i upravljanje okolišem tijekom liječenja pacijenta iznimno su važni u prevenciji PICS-a.
Liječenje sindroma postintenzivne skrbi treba započeti što ranije, a u liječenje je potrebno uključiti multidisciplinarni tim (liječnik koji vodi pacijenta, neurolog, psihijatar, fizioterapeut, radni terapeut i logoped). Cilj je ovog rada pojasniti značaj sestrinskih intervencija u prevenciji sindroma postintenzivne skrbi.
Ključne riječi
sindrom postintenzivne skrbi; intenzivna skrb; kognitivno oštećenje; prevencija; liječenje; sestrinska skrb
Hrčak ID:
281173
URI
Datum izdavanja:
16.8.2022.
Posjeta: 909 *