Izvorni znanstveni članak

https://doi.org/10.57140/mj.52.2.2

Osobine bolesnika liječenih zbog infekcijskog endokarditisa u tercijarnom referentnom centru od 2012. do 2020. godine

Ana Vrdoljak ; Dom zdravlja Splitsko-dalmatinske županije
Duško Kardum ; Sveučilište J.J.Strossmayer u Osijeku, KB Dubrava, Klinika za unutarnje bolesti
Vesna Čapkun ; Medicinski fakultet u Splitu, KBC Split, Zavod za nuklearnu medicinu
Robert Glavinić ; KBC Split, Klinika za zarazne bolesti
Tina Bečić ; Medicinski fakultet u Splitu; KBC Split, Klinika za bolesti srca i krvnih žila
Vedran Carević ; KBC Split, Klinika za bolesti srca i krvanih žila
Dražen Zekanović ; Opća bolnica Zadar, Služba za interne bolesti, Odjel za kardiologiju
Zorislav Šušak ; Opća bolnica Zadar, Služba za interne bolesti, Odjel za kardiologiju
Damir Fabijanić orcid.org/0000-0002-4199-3905 ; KBC Split, Klinika za bolesti srca i krvnih žila, Split; Medicinski fakultet Split

Sažetak

Cilj: Utvrditi osobine i ishode liječenja bolesnika liječenih zbog infekcijskog endokarditisa (IE) u
tercijarnom referentnom centru.
Ispitanici i metode: U retrospektivno presječno istraživanje od siječnja 2012. do prosinca 2020. uključen
je 101 bolesnik s dijagnozom IE. Analizirani su klinički i demografski podaci, ranije bolesti, primjena lijekova
s imunosupresivnim učinkom, intravenska primjena droga, simptomi prilikom prijama, vrijednosti
hematoloških i biokemijskih pokazatelja, nalazi mikrobiološke obrade, trajanje i ishodi liječenja (otpust,
premještaj na kardiokirurgiju, smrt).
Rezultati: Najčešći čimbenici srčano-žilnog rizika bili su arterijska hipertenzija (35,6%), pušenje (22,8%)
i kronično zatajivanje bubrega (13,1%), dok je kod 7,9% bolesnika zabilježena intravenska primjena droga.
Najčešći simptomi zabilježeni prilikom prijama bolesnika bili su povišena tjelesna temperatura (92%) i
novonastali ili pojačan intenzitet od ranije poznatog srčanog šuma (77%). Najčešće zahvaćeni prirodni zalistak
bio je mitralni (32,67%), a umjetni aortni (18,82%). Najčešći uzročnici IE bili su Streptococcus viridans
(23,8%), meticilin osjetljivi Staphylococcus aureus (22,8%) i enterokok (16,8%), a negativan nalaz
hemokultura zabilježen je u 15,8 % bolesnika. U liječenju su najčešće korišteni beta-laktamski antibiotici
(92,22%), gentamicin (33,7%) i vankomicin (17,8%). Na kućno liječenje otpušteno je 62,4% bolesnika, 22,7%
ih je podvrgnuto kardiokirurškom zahvatu, dok je u 14,9% bolesnika zabilježen smrtni ishod. Jedini
predskazatelj smrti bila je dob bolesnika (> 65 godina).
Zaključci: Osobine naših bolesnika su podudarne, a ishodi bolesti povoljniji u odnosu na rezultate
zabilježene u ustanovama iste razine u zemljama zapadnoga svijeta. Jedini nezavisni predskazatelj smrti u
naših bolesnika s IE bila je dob veća od 65 godina.

Ključne riječi

infekcijski endokarditis; ishodi; liječenje

Hrčak ID:

281503

URI

https://hrcak.srce.hr/281503

Datum izdavanja:

25.8.2022.

Posjeta: 1.011 *