Pregledni rad
ZNAČENJE GLAZBENOG ODGOJA I OBRAZOVANJA KOD PLATONA I ARISTOTELA
Zrinka Šimunović
orcid.org/0000-0001-6563-2947
; Odjel društveno-humanističkih znanosti Sveučilišta u Slavonskom Brodu, Slavonski Brod, Hrvatska
Sažetak
Važnost glazbenog obrazovanja i glazbe u razvoju društva u cjelini nikada nije bila veća i značajnija
kao u vrijeme stare Grčke. Sukladno ciljevima tadašnjeg filozofskog obrazovanja, odgoj i obrazovanje
služili su određenom društvenom poretku i ciljevima građanskog društva. Najveći zagovornici
i utemeljitelji glazbenog obrazovanja u to vrijeme bili su grčki filozofi Platon i Aristotel. Prema Platonu,
glazba ima velik utjecaj na cijelo ljudsko biće, a posebno na samom početku odgoja. Stoga su,
prema Platonu, majke prvi učitelji glazbe svojoj djeci. Platon je zagovarao vokalnu glazbu, a ulogu
instrumentalne glazbe smatrao je samo pratnjom pjevanju. U svojim je stavovima bio tradicionalniji
i konzervativniji od Aristotela. Oba su se filozofa slagala oko važnosti i najvećeg utjecaja glazbe
kod paideie, tj. odgoja i obrazovanja mlade osobe. Za razliku od Platona, Aristotelovi su tekstovi
uglavnom prijedlozi i primjeri što bi sve glazba i ples trebali biti u jednoj državi. Aristotel je bio
više usredotočen na odgoj slušatelja koji razlikuje kvalitetnu od nekvalitetne glazbe te na upotrebu
glazbenih aktivnosti, pjevanja, sviranja i plesa kao korisnog načina provođenja slobodnog vremena.
Ideje ovih velikih mislilaca i danas su ključne u raspravama na temu položaja i budućnosti nastave
glazbe u školama.
Ključne riječi
društvo; filozofi; glazbeno obrazovanje; stara Grčka
Hrčak ID:
281846
URI
Datum izdavanja:
12.9.2022.
Posjeta: 1.254 *