Revija za sociologiju, Vol. 33 No. 3-4, 2002.
Izvorni znanstveni članak
Opća informiranost pripadnika različitih socio-demografskih skupina
Predrag Zarevski
; Odsjek za psihologiju, Filozofski fakultet, Zagreb, Hrvatska
Silvija Kujundžić
; Odsjek za psihologiju, Filozofski fakultet, Zagreb, Hrvatska
Ana Lasić
; Odsjek za psihologiju, Filozofski fakultet, Zagreb, Hrvatska
Sažetak
Na uzorku od 1.653 ispitanika razmjerno ravnomjerno podijeljenih u tri stratuma po mjestu školovanja (Zagreb, veći grad: Rijeka i Osijek, te manji grad: Slavonski Brod, Velika Gorica i Imotski), vrsti škole koju pohađaju (gimnazija, četverogodišnja i trogodišnja stručna škola) i spolu, primijenjena je nova verzija Testa opće informiranosti, koja sadrži 125 pitanja iz različitih područja informiranosti kao što su to: zemljopis, povijest, biologija i medicina, politika, umjetnost, sport i zabava, astronomija, tehnika i informatika, svakodnevni događaji i pojmovi i sl. (Zarevski, 2001). Pokazalo se da opća informiranost mladih u našem društvu postaje sve više neovisna o dva značajna socio-demografska faktora: spolu i mjestu školova- nja. Naime, u istraživanjima koncem 80-ih i polovicom 90-ih godina su opažane znatne razlike prema tim faktorima u općoj informiranosti (Novačić, 1987; Stanuga, 1987; Zarevski, 1987; 1993; 1995a) Značajan egzogeni faktor pripisanog socio-ekonomskog statusa pokazuje očekivanu nisku, ali značajnu povezanost s općom informiranošću. Velike razlike u općoj informiranosti su, sukladno pretpostavci o spontanoj autoselekciji pri odabiru škole, kao i općem intelektualnom ozračju u različitim vrstama škole, dobivene jedino prema vrsti škole koju pohađaju ispitanici – gimnazijalci su uspješniji od učenika stručnih škola, koji se također međusobno razlikuju s obzirom na to pohađaju li četverogodišnji ili trogodišnji program.
Ključne riječi
OPĆA INFORMIRANOST; SPOL; REZIDENCIJALNI STATUS; OBRAZOVNI STATUS
Hrčak ID:
25900
URI
Datum izdavanja:
31.12.2002.
Posjeta: 4.048 *