Skoči na glavni sadržaj

Izvorni znanstveni članak

SELJAČKO I PLEMIĆKO, SELJAČKO I URBANO: PREPLETANJE PUČKE I ELITNE KULTURE U ZAPLETU MEDITERANSKE BALADE O PLEMENITOJ PASTIRICI

Simona Delić ; Institut za etnologiju i folkloristiku, Zagreb, Hrvatska


Puni tekst: hrvatski pdf 493 Kb

str. 53-103

preuzimanja: 1.140

citiraj


Sažetak

Članak analizira zaplet mediteranske balade o zloj svekrvi i to
poglavito na primjerima kastiljskih i dalmatinskih varijanata. Ističe
se kako je riječ o baladi koja od samoga početka poseban naglasak
stavlja na razvijanje dvostrukog tematskog aspekta ženskoga lika,
koji se zbog toga oblikuje kao obiteljski član, ali i kao pripadnik
određene društvene klase, iako postupak dvosmislene fokalizacije
podaruje ambigvitet ženskomu liku pa ga književnoantropološko
iščitavanje kulturnih kodova može shvatiti i unutar seljačkoga i
unutar plemićkoga konteksta, odnosno u opozicijama seljačko/urbano.
Dvostruki tematski aspekt lika raspletom se ne razrješuje
jednosmisleno, pa status ženskoga lika najčešće ostaje skriven.
Takav je status ženskoga lika i poticaj za reinterpretaciju filološkog
tumačenja porijekla i etosa pjesme. Nejasno porijeklo pjesme
ostavlja upitnim nije li balada preuzela neke od folklornih sižea o
zloj svekrvi koji su uobičajeni u europskom folkloru ili je
"familijarizirala" sadržaj koji je nekoć pripadao tzv. visokoj kulturi
(viteškim romanima, epu o Kudrun). Hrvatske epske obiteljske
pjesme iz tradicije o "plemenitoj pastirici", koje su znatno
ruralizirane, upućuju kako rasprava o etosu i nije ključna za
razumijevanje balade jer su se moderni zapleti oslobodili pravila
"narativne igre" originalnoga zapleta potekloga u romanskoj
sredini. Nejasne granice između žanrova u srednjovjekovnoj kulturi
omogućuju prepletanje "ruralnog" ili folklornog i aristokratskog
porijekla "pastirice", što se odrazilo na odabir naslova te balade u
filološkoj kritici, pa ona postaje nositeljicom hibridnog identiteta
"plemenite pastirice". Posebno se ističe paralelizam između
"folklorističkoga zapleta" terenskoga istraživanja i zapleta same
balade, pri čemu folkloristi i filolozi bivaju uvučenima u
referencijalni svijet balade.

Ključne riječi

hrvatska balada o zloj svekrvi; španjolska romanca; zaplet; lik; prepletanje visokoga i niskoga u folkloru; Mediteran; Dalmacija; književna antropologija

Hrčak ID:

26006

URI

https://hrcak.srce.hr/26006

Datum izdavanja:

15.12.2004.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 2.000 *