Radovi, No. iz.br. 9, 2006.
Izvorni znanstveni članak
Prirodna obnova šuma hrasta lužnjaka vlažnog tipa narušenih stojbinskih uvjeta u pokupskom bazenu
Tomislav Dubravac
orcid.org/0000-0003-3133-8322
; Šumarski institut, Jastrebarsko
Vlado Krejči
; Šumarski institut, Jastrebarsko
Sažetak
U radu su prikazani rezultati istraživanja prirodne obnove sastojina hrasta lužnjaka vlažnog tipa narušenih stojbinskih uvjeta. Istraživanja se temelje na dvjema razinama, postavljanjem terenskog pokusa čepovanjem te u sastojini na trima pokusnim plohama. U svrhu istraživanja sanacije oštećenih degradiranih sastojina, koje je srneća divljač višekratno obgrizala, krajem ožujka 1992. godine, osnovan je pokus primjenom čepovanja u mladoj, 6-godišnjoj sastojini hrasta lužnjaka i običnoga graba. Tijekom višegodišnjeg motrenja, s osam sukcesivnih izmjera
(1991.-1998.) te izmjere 2005. godini, pra}en je visinski razvoj mladog naraštaja. Izmjere visina prvih četiriju godina načinjene su metalnim metrom s libelom, a sljedeće teleskopskom letvom. Tijekom 14-godišnjeg praćenja, od osnutka pokusa do 2005. godine, prirodno je odumrlo (bez njege) 69% promatranih stabalaca
hrasta lužnjaka. Broj jedinki hrasta lužnjaka je od početnih 1,68 po m2, godine 2005. iznosio 0,46 stabalaca po m2.
Poradi praćenja utjecaja biotičkih i abiotičkih čimbenika na prirodnu obnovu hrasta lužnjaka osnovane su tri trajne pokusne plohe u prirodnoj sastojini hrasta lužnjaka i velike žutilovke s drhtavim šašem (Genisto elatae-Quercetum roboris caricetosum brizoides Horv. 1938.). Pokus je praćen u vrijeme izvođenja oplodnih
sječa. Radi praćenja obnove i razvoja mladog naraštaja, na rubovima te sredinom podplohe, postavljene su tri "pruge" 60 x 2m. Na prugama su ponavljane izmjere svega drvenastog raslinja svrstanog u sedam visinskih razreda. Na plohi 2 od nedostatnih 20.972 stabalaca 1998. godine, ostalo je 2000. godine tek 2.944
(14%) uglavnom suhovrhih hrastovih stabalaca, dok je ploha 3 bila bez pomlatka.
Nakon dobrog uroda `ira 2000. godine, sljede}e godine na plohi 2 izmjereno je 76.333, a na plohi 3, 34.333 jednogodišnjih stabalaca hrasta lužnjaka. Nakon dvije godine (2003) na plohi 2 preživjelo je 17%, a na plohi 3 samo 6% uglavnom suhovrhog i nekvalitetnog mla|eg pomlatka lu`njaka. Praćenjem tijeka pojavnosti i razvoja mladog nara{taja hrasta lu`njaka od 1998. do 2003. godine,
razvidno je kako bez vi{ekratne njege i zaštite pomlatka nije moguća prirodna obnova sastojina narušenih stojbinskih uvjeta.
Ključne riječi
hrast lužnjak; obnova; tlo; čepovanje; mladi naraštaj; struktura sastojina
Hrčak ID:
26007
URI
Datum izdavanja:
24.9.2006.
Posjeta: 1.680 *