Radovi, No. iz.br. 9, 2006.
Izvorni znanstveni članak
Prirodna obnova u sastojinama alepskog bora (Pinus halepensis Mill.) nakon požara
Tomislav Dubravac
orcid.org/0000-0003-3133-8322
; Šumarski institut, Jastrebarsko
Boris Vrbek
; Šumarski institut, Jastrebarsko
Zlatko Lalić
; Hrvatske šume, UŠP Split
Sažetak
U radu se istražuje problematika prirodne obnove opožarenih površina u sastojinama alepskog bora (Pinus halepensis Mill.) na tri trajne pokusne plohe. Rezultati se temelje na petogodišnjem sustavnom motrenju (2001.-2005.) u Šibeniku,
trogodišnjem (2001.-2003.) u Splitu te dvogodišnjem (2002.-2003.) na Korčuli. Izmjerom je praćena prirodna obnova vegetacije po vrstama, brojnosti i visinskim klasama te učinci radova njege nakon požara. Istraživanja su obuhvatila pedološku obradu pokusnih ploha te kemijske i fizikalne karakteristike analiziranih
uzoraka tla iz genetskih horizonata. Rezultati su pokazali prirodno, agresivno, gotovo korovsko širenje i regeneraciju alepskog bora na opožarenim površinama.
Zavidan broj biljaka alepskog bora (ponika i pomlatka) na svim plohama ukazuje na uspješnu izrazito obilnu prirodnu obnovu, ali i problem izostanka autohtone vegetacije listača (osim na Korčuli). Izmjerenih 15.000-39.000 biljaka (Split), 56.000-105.000 biljaka (Korčula) te 106.000-121.000 biljaka po ha (Šibenik)
pokazuje kako su mlade biljke alepskog bora brojnošću, visinom i preko 2,5m prerasle izgoreni materijal i u potpunosti prekrile izgorenu površinu.
Pokusom se ukazuje na promjenu pristupa sanacije izgorenih površina izostavljanjem nepotrebnog, mukotrpnog, ali i skupog hrpanja ili slaganja preostalog opožarenog materijala na pruge. Tako visoko složen materijal na zraku se, u uvjetima mediteranske klime, izrazito sporo razgra|uje i dugo godina svojom masom povećava ionako stalno prisutnu opasnost od požara te narušava izgled
krajolika. Preporuča se sanacija njegom i usitnjavanjem izgorenog materijala po površini motornom pilom tako da preostali materijal što više prijanja uz tlo. Vlaga iz tla i uvjeti mikroklime mlade sastojine alepskoga bora, u kojima će se tako obrađeni materijal naći, pridonijet će bržem razvoju mikroorganizama, razgradnji te bržoj humifikaciji.
Alepski bor, kao pionirska vrsta drveća eumediterana, ima značajnu i nezamjenjivu pionirsku ulogu u ozelenjevanju opustošenih površina, ali i u pripremi stanišnih uvjeta za pridolazak autohtone vegetacije te hrasta crnike kao temeljnje vrste ovoga područja.
Ključne riječi
prirodna obnova; mladi naraštaj; požari; njega opožarenih površina; alepski bor; hrast crnika
Hrčak ID:
26010
URI
Datum izdavanja:
24.9.2006.
Posjeta: 1.884 *