Skoči na glavni sadržaj

Arhiv za higijenu rada i toksikologiju, Vol. 73 No. 3, 2022.

Izvorni znanstveni članak

https://doi.org/10.2478/aiht-2022-73-3582

Ima li sindrom izgaranja nastavnika na poslu sezonski karakter?

Nada Marić orcid id orcid.org/0000-0001-7750-0781 ; Institute of Occupational Health and Sports Medicine of the Republic of Srpska, Centre Bijeljina, Bijeljina, Bosnia and Herzegovina
Stefan Mandić-Rajčević orcid id orcid.org/0000-0002-4793-1756 ; University of Belgrade Faculty of Medicine, School of Public Health and Health Management and Institute of Social Medicine, Belgrade, Serbia
Nataša Maksimović ; University of Belgrade Faculty of Medicine, Institute of Epidemiology, Belgrade, Serbia
Petar Bulat orcid id orcid.org/0000-0002-4311-8960 ; University of Belgrade Faculty of Medicine, Belgrade, Serbia 5 Serbian Institute of Occupational Health, Belgrade, Serbia

Puni tekst: engleski pdf 232 Kb

str. 233-240

preuzimanja: 256

citiraj

Puni tekst: hrvatski pdf 232 Kb

str. 240-240

preuzimanja: 255

citiraj

Sažetak

U ovom je presječnom istraživanju uspoređena prevalencija sindroma izgaranja na poslu u dvjema skupinama nastavnika na području Bijeljine u Bosni i Hercegovini te je procijenjen njegov sezonski karakter. Sindrom izgaranja na poslu mjeren je na početku (skupina I.) i na kraju školske 2018./2019. godine (skupina II.). Za potrebe ovoga istraživanje korištena je srpska inačica Maslachina upitnika izgaranja na poslu za stručnjake pomagačkih zanimanja (izv. Maslach Burnout Inventory Survey for Workers in Human Services, krat. MBI-HSS). Upitnik je uključivao i standardne sociodemografske podatke, kao i podatke o radnomu mjestu (rad u osnovnoj i/ili srednjoj školi, dužina radnog staža i prekovremeni rad). Prevalencija emocionalne iscrpljenosti i depersonalizacije bila je niska u objema skupinama ispitanika na početku mjerenja, ali se na kraju školske godine povećala. Utvrđena je statistički značajna razlika između emocionalne iscrpljenosti i prekovremenoga rada, kao i između depersonalizacije i rada u srednjim školama (p<0,05). Rezultati istraživanja upućuju na potrebu daljnjeg ispitivanja sezonskoga karaktera sindroma izgaranja na nastavničkom poslu, po mogućnosti kohortnim istraživanjem kojim bi se pratile sociodemografske i radne varijable ispitanika.

Ključne riječi

depersonalizacija; emocionalna iscrpljenost; kronični stres; prosvjetni radnici; osnovne škole; problemi povezani s radom; srednje škole

Hrčak ID:

283985

URI

https://hrcak.srce.hr/283985

Datum izdavanja:

29.9.2022.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 1.625 *