Stručni rad

Špilja Miljacka II

Petra Kovač-Konrad ; Društvo za istraživanje krša Freatik, Zagreb
Vedran Jalžić ; Speleološki odsjek HPD Željezničar, Zagreb
Nenad Buzjak orcid.org/0000-0001-8760-1906 ; Speleološki klub Samobor, Samobor

Sažetak

Izlaskom na teren potvrdilo se postojanje velikih podzemnih dvorana unutar Miljacke. Nova istraživanja također su potvrdila ovaj speleološki objekt kao najduži u Nacionalnom parku Krka te se njegova dužina povećava svakim novim istraživanjem. Novim mjerenjem ispravljena je pogreška iz prethodnog vezana uz dužinu špilje, tako da prethodna dužina špilje nije zapravo iznosila 1750, nego je u to vrijeme bila 1570 metara. Nova mjerenja također su „produžila“ objekt s 1570 na 2725,5 metara od čega je 2608 metara horizontalni prolaz. Sudeći po mjerenjima te sakupljenim speleomorfološkim podacima, Špilja Miljacka II je morfološkog tipa, karakterizirana kao slojevita i razgranata špilja. Po postanku Miljacka II pripada tektonsko-erozijskim (poligeneznim) špiljama radi tektonskih pomicanja i erozijske aktivnosti vode koji su imali velik utjecaj na njeno stvaranje. S hidrološke strane, ovo je špilja s konstantnim tokom vode čija količina ovisi o hidrološkim uvjetima šireg područja. Što se tiče same prohodnosti Miljacka II je izuzetno teško prohodna špilja (Čepelak R., Garašić M., 1982.). Svojim geomorfološkim i speleomorfološkim karakteristikama ovo je špilja s izuzetno jasno vidljivim tektonskim, erozijskim i korozijskim procesima u stvaraju špiljskih prostora te je zbog toga vrijedan dio hrvatske geobaštine. Nigdje u Hrvatskoj špilja ove veličine nije nađena formirana u Prominskim naslagama. Istraživanja su zaustavljena na 2034 metra od ulaska u špilju te je za daljnje napredovanje potrebno zaroniti kroz pet sifona i proći suhe prolaze da bi se došlo do mjesta s kojeg i se istraživanje trebalo nastaviti, a za to je potrebno tri do četiri sata. Isto tako veći broj ronilaca trebao bi sudjelovati kako bi se ostvario ovaj pothvat. Zbog dužine petog sifona koja iznosi 318 metara, daljnja mjerenja i popis adekvatne opreme morat će se detaljno isplanirati. Iz tog razloga bit će potrebno postaviti i bivak kojim bi se omogućilo roniocima da nesmetano ostanu u špilji i po nekoliko dana zaredom. Uz svu opremu za bivak, hranu i suhu odjeću također će biti potrebno prenijeti i pozamašnu količinu opreme dovoljne za nekoliko zarona. Transport svega navedenog zahtjeva nekoliko dana, tim speleoronioca i posebne tehnike prenašanja opreme kroz suhe i podvodne dijelove glavnog prolaza. Špilja Miljacka II ima velik potencijal za daljnja speleološka i speleoronilačka istraživanja Geološka i geomorfološka obilježja terena upućuju na to da se špilja nastavlja u istom smjeru te da postoji vjerojatnost da će njezina dužina iznositi i preko pet kilometara. Osim nastavka mjerenja Glavnog prolaza, također bi trebalo izvršiti i ronilačko istraživanje prolaza Nizvodna perspektiva u koji ulazi velika količina podzemnih voda. Trenutno možemo samo pretpostaviti kako se radi o istoj vodi koja izvire i u Špilji kod Mline. Po prvi puta su vertikalni prolazi na ulaznom dijelu špilje izmjereni, a korištenjem penjačkih tehnika istraženo je preko 300 metara kanala, a 260 metara je izmjereno. Osim toga u nekoliko kanala opaženo je nekoliko obećavajućih dijelova špilje koji još čekaju istraživanja. Osim istraživanja u Miljackoj II, speleološka i speleoronilačka istraživanja trebalo bi izvršiti i u okolnim špiljama. Sakupljanje podataka o tim špiljama moglo bi nam dati odgovore na pitanja i o samoj Miljacki II. Spajanjem obližnjih špilja Miljacka II bi mogla postati špiljski sustav znatno veći nego što je sada.

Ključne riječi

Miljacka II; speleoronjenje; Nacionalni park Krka; Dalmacija

Hrčak ID:

284322

URI

https://hrcak.srce.hr/284322

Datum izdavanja:

30.12.2014.

Posjeta: 714 *