Pregledni rad

https://doi.org/10.20471/acc.2021.60.s3.03

Napadaji posteriornog korteksa - izazovi u pedijatriji

Maša Malenica orcid.org/0000-0003-4950-9038 ; Division of Child Neurology, Department of Pediatrics, Sestre milosrdnice University Hospital Centre, Zagreb, Croatia; Faculty of Teacher Education, University of Zagreb, EpiCARE Croatia, Zagreb, Croatia
Monika Kukuruzović ; Division of Child Neurology, Department of Pediatrics, Sestre milosrdnice University Hospital Centre, Zagreb, Croatia; Faculty of Teacher Education, University of Zagreb, EpiCARE Croatia, Zagreb, Croatia
Iva Šeparović ; Division of Child Neurology, Department of Pediatrics, Sestre milosrdnice University Hospital Centre, Zagreb, Croatia; Faculty of Teacher Education, University of Zagreb, EpiCARE Croatia, Zagreb, Croatia
Dunja Čokolić Petrović ; Department of Pediatrics, Osijek University Hospital Centre, Osijek, Croatia

Sažetak

Napadaji posteriornog korteksa imaju složemu semiologiju koja je osobito izazovna u pedijatrijskoj populaciji. Upravo
zato primjena kliničke prezentacije u lokalizaciji iktalnog ishodišta nije dovoljno u djece, čime je ova vrsta epilepsije slabo
prepoznata. S obzirom na to da je većina iktalnih simptoma subjektivna i može biti skrivena simptomima susjednih korteksa,
primarno temporalnim i centralnim, važno je ne preskočiti ovaj važan izvor farmakorezistentnih epilepsija. Uz semiologiju,
parijetalni je režanj kao dio velike sinaptičke mreže veliki imitator i često stvara netočnu lokalizaciju na elektroencefalogramu
(EEG) zbog velike distribucije interiktalnih izbijanja i neinformativnih iktalnih zapisa. Korištenje direktnih kortikalnih zapisa
u definiciji epileptogene zone je korisno u nekim slučajevima, no čak i vrlo iskusni epileptolozi mogu pogrešno protumačiti
neke značajke s ishodom iz drugih izvora, osobito frontalnog režnja. Operacije epilepsije posteriornog kvadranta su
vrlo rijetke i prilično neuspješne, osobito u ne-lezionalnim epilepsijama zbog osebujnih mehanizama povezanosti, zavaravajuće
semiologije i ne-lokalizirajućeg EEG zapisa moguće zbog nedovoljne sinkroniziranosti parijetalnog korteksa. Primjena
navedenog na pedijatrijsku dob čini epilepsije ovog dijela korteksa možda najvećim izazovom za pedijatrijske epileptologe.

Ključne riječi

Epilepsije posteriornog korteksa; Semiologija; Epilepsije dječje dobi; Operacije epilepsije; Konektivnost

Hrčak ID:

285125

URI

https://hrcak.srce.hr/285125

Datum izdavanja:

31.12.2021.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 1.506 *