Skoči na glavni sadržaj

Izvorni znanstveni članak

NARODNI ANSAMBLI HRVATSKOG ZAGORJA

Irena Miholić ; Institut za etnologiju i folkloristiku, Zagreb, Hrvatska


Puni tekst: engleski pdf 356 Kb

str. 27-46

preuzimanja: 1.529

citiraj


Sažetak

Etnomuzikološka su istraživanja u Hrvatskoj, kao i u Europi, do 1970-ih bila usmjerena uglavnom starijim slojevima seoske tradicije. Stoga su u središtu istraživačke pozornosti ponajprije bili starinski domaći napjevi, a potom i svirka na tradicijskim seljačkim glazbalima. Tako je i u Hrvatskome zagorju, što me potaknulo da istraživanje fokusiram upravo na sastave svirača, to više što su oni od 19. stoljeća do danas, i zastupljenošću i značenjem, najistaknutiji izvođači u glazbenoj praksi.
Na terenskom sam istraživanju zabilježila da u današnjem glazbenom životu Hrvatskoga zagorja sudjeluju različiti sastavi svirača. Kao i u drugim hrvatskim regijama najzastupljeniji su zabavni sastavi s instrumentima u kojih je zvuk pojačan električnim napajanjem. Uz zabavne djeluju i tri tipa narodnih sastava – kako ih kategoriziraju stanovnici regije. Puhački su najbrojniji, najaktivniji i najuniverzalniji; nastupaju u različitim prigodama te, uz izraženiju sklonost zabavnoj glazbi, češće kombiniraju akustične instrumente (trube, klarinet, eufonij, harmoniku) s električnima (klavijature, električne gitare i bas-gitare, bubnjeve). Zvuk violinskih sastava čine violine i gudači bas uz cimbal ili harmoniku ili violine uz tambure. Ti su sastavi najstariji i ne tako brojni. Više su vezani uz tradicijsku lokalnu glazbenu praksu te često nastupaju u različitim prigodama uz turističko promicanje kraja. Najmanji je broj tamburaških sastava, čija je zastupljenost ovisna o (promjenjivu) statusu tamburaša u Hrvatskoj. Nastupaju u različitim prigodama, izvodeći vlastite skladbe, ali i pjesme suvremenog tamburaškog repertoara. Nekada su glazbeni sastavi nastupali samo uživo, dok je danas za njihovo postojanje i uspjeh važno i predstavljanje u različitim medijima. U radijskim programima, na festivalima i nosačima zvuka predstavljaju uglavnom svoje novo stvaralaštvo, koje je (možda upravo zbog višegodišnjeg medijskog posredovanja) vrlo srodno i s obzirom na tekstualnu i glazbenu sastavnicu. Većinom je riječ o ljubavnim i šaljivim pjesmama na kajkavskom, s motivima iz zagorskoga života. Glazbeno, to stvaralaštvo spaja popularnu formu šlagera i obilježja glazbe zapadnopanonskoga i (još više) istočnoalpskoga prostora, zbog čega je ponekad teško razlikovati "narodni" i "zabavni" sastav. Svi ti sastavi nastupaju na zabavama, svadbama, u restoranima i u drugim prigodama. No, iako se nazivaju narodnima, vrlo rijetko sudjeluju u predstavljanju tradicijske kulture kraja, što je gotovo uvijek povjereno za scenu prilagođenim nastupima kulturno-umjetničkih društava, koja često izvode starinske pjesme i plesove koji su rijetki u spontanim izvedbama. Koliko je to odluka stanovnika regije ili je taj izbor nametnuo sustav moći, odnosno zakona tržišta, ostaje zasad otvorenim pitanjem.

Ključne riječi

instrumentalna glazba, Hrvatsko zagorje, Hrvatska

Hrčak ID:

23251

URI

https://hrcak.srce.hr/23251

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 3.120 *