Skoči na glavni sadržaj

Prethodno priopćenje

USMENO PREVOĐENJE I KULTURA: NOVE METAMORFOZE MITA O PROKNI I FILOMELI U TRADICIJSKIM BALADAMA JUŽNE EUROPE

Simona Delić ; Institut za etnologiju i folkloristiku, Zagreb, Hrvatska


Puni tekst: engleski pdf 632 Kb

str. 115-152

preuzimanja: 2.414

citiraj


Sažetak

Članak interpretira kako balade triju različitih tradicija, španjolske, talijanske i hrvatske, preispisuju mitski zaplet o Prokni i Filomeni, u uvjetima današnjeg (postkolonijalnog) ponovnog iščitavanja mitskog zapleta kad je koncept tradicije (mita, balada) uvelike promijenjen. Uz oslonac na metodu čitateljskog odgovora i uvide teorije prevođenja i modernoga humanističkog diskurza u komparativni studij usmenog pjesništva po prvi se puta uvodi u razmatranje hrvatska tradicija usmenih balada kao pripadajuća međunarodnom tipu balade o Prokni i Filomeni koji je dosad bio zapažen i interpretiran u romanskom baladnom arealu. Pri tome se posebna pozornost poklanja interpretaciji lika i zapleta iz pozicije samog interpretatora tradicije (komparatiste, folkloriste) iz čije vizure ovi baladni zapleti predstavljaju također i izazov za preispitivanje etike interpretatorove pozicije, uzročno-posljedične logike pripovijedanja i mitova o porijeklu ugrađenih u same temelje povijesno-geografske metode, a potiču i na preispitivanje komparatističkog pojma utjecaja. Transferencija između interpretatora i tekstova (mita, balada) dovodi do upisivanja tragova drugih kultura i do njihove hibridizacije bez obzira na stvarni smjer utjecaja. Zahvaljujući transferenciji između interpretatora, mita i balada zapaža se i interpretativni obrat u tumačenju mitske priče u tradicijskim baladama. Narativni i simbolički potencijal "traume susjedstva" o kojoj pripovijeda mit o Prokni i Filomeni, traume koja je upisana i u imaginarno mediteranskog folklora, dobiva neočekivan obrat u tradicijskim baladama spuštanjem simboličke razine zapleta u realnu. Ta činjenica ima posebnu težinu s obzirom da u razmatranim usmenim tradicijskim baladama, u čijem obliku prepoznajemo jednostavni oblik kazusa, pripovjedni ugovor između pripovjedača i slušatelja jest onaj svjedočenja, a osim toga, riječ je o rodovski premreženom diskurzu koji predstavlja i različite mogućnosti kojima "ženski glas" oponira herojskoj povijesti, a koji u različitim tradicijama predstavlja različite mogućnosti ukrštanja rodovskog aspekta s etničkim i klasnim obilježjima. To ovlašćuje uvrštavanje ovih tradicijskih zapleta u komparatistički "zaplet medijacije" (Marshall) koji pokušava preispisati dosadašnju tradiciju kontekstualno folklorističkog i filološkog pristupa pristupa ovim pripovjednim pjesmama koje se smatraju "egzemplarne" za problematiziranje etički i ideološki uvijek osjetljivog odnosa prema Drugom (kazivača, teksta, strane kulture, književne povijesti, zbilje).

Ključne riječi

tradicijska balada, mit o Prokni i Filomeni, zaplet, lik, čitateljski odgovor, komparativni studij usmenog pjesništva, usmeno prevođenje, mediteranski folklor, postkolonijalna kritika

Hrčak ID:

23255

URI

https://hrcak.srce.hr/23255

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 3.204 *