Pregledni rad
IZMEĐU ZAPADA I ISTOKA: POSEBNOST HRVATSKOGA MARTINSKOGA OTOČNOGA KULTA
Antonija Zaradija Kiš
orcid.org/0000-0002-2013-9398
; Institut za etnologiju i folkloristiku, Zagreb, Hrvatska
Sažetak
Na temelju provedenih istraživanja glede kulta i tradicije sv. Martina, najpopularnijega ranokršćanskog sveca na zapadu europskoga kontinenta, razvidno je da je hrvatski prostor
odigrao ulogu istočnoga graničnog teritorija. Uvijek na vjetrometini vjerskih, političkih i kulturnih sukoba Istoka i Zapada, hrvatski je priobalni prostor, premda malen, od najranijih vremena uspio odrediti, učvrstiti i obraniti svoje interese koji su bili i interesi
kršćanskoga Zapada.
Kao što i britanski otok, krajnji europski Zapad, utemeljuje kršćanstvo na kultu sv. Martina, koji se nakon 6. stoljeća širi cijelim otokom, tako i hrvatski prostor dolaskom prvih benediktinaca prihvaća kult sv. Martina otprilike u isto vrijeme. Iako je veći dio
hrvatske kršćanske povijesti utemeljen na latinskom jeziku i slavensko glagoljaško ozračje na specifičan je način obilježilo kult sv. Martina, posebice na hrvatskom primorskom prostoru, kult se ogleda u hodočasničkoj, spomeničkoj i književnoj tradiciji od koje se mnogo sačuvalo i do naših dana.
Ključne riječi
sv. Martin; Engleska; Kent; Hrvatska; Pridraga; otok Krk; glagoljski
Hrčak ID:
24608
URI
Datum izdavanja:
23.6.2004.
Posjeta: 1.935 *