Prethodno priopćenje
https://doi.org/10.56954/bg.17.1.3
Teološka analiza tekstova koje je Nikola Buble objavio u djelu Vokalna folklorna glazba Trogira i Donjih Kaštela od 1875. do 1975.
Ante Čarić
Sažetak
Nikola Buble bio je na prvom mjestu etnomuzikolog. Ipak, valja reći kako je bio vezan uz crkvu i crkvenu glazbu. Njegovo poznavanje crkvene glazbe, osim orguljanja, vođenja crkvenih zborova i klapa i objavljivanja nekoliko radova i CD-ova koji imaju veze s crkvenom glazbom, vidi se i u njegovu magistarskom radu Vokalna folklorna glazba Trogira i Donjih Kaštela od 1875. do 1975. Magistarski rad objavljen je u obliku dviju knjiga (I. dio, koji možemo smatrati općim uvodom i II. dio, u kojem su objavljeni notni primjeri), dok su tekstovi, njih 346 objavljeni u časopisu Čakavska rič 1990. godine. Tekstovi se u teološkoj analizi mogu podijeliti na „crkvene pučke pjesme“ (48 tekstova) i „ostale tekstove“ (298 tekstova). U ovom radu naglasak je na „ostalim tekstovima“ jer se željelo istražiti kako se teologija ukorijenila i shvaćala u puku. U tekstovima se mogu vidjeti tri osnovne religijske tradicije: a) kršćanska, b) antičko-staroslavenska i u nekoliko pjesama c) islamska tradicija preko pojma duše. Antičko-staroslavenska vjera najočitija je u pojmu vile koja je u klapskim pjesmama od mitološko-religioznog bića postala konkretna djevojka. Izuzmemo li crkvene pjesme, čak 36 puta spominje se Bog, pod kojim se misli na kršćanskog monoteističkog Boga. Isus Krist spominje se samo dva puta u koledama. Ovaj je izričaj u koledama je jako značajan jer sažima cijelu kršćansku kristologiju. Postoje dva svjetovna teksta koja je moguće dovesti u vezu s vjerom u Boga Oca odnosno u Duha Svetoga. U najvećem broju slučajeva Bog se spominje u tzv. molitvenim uzdasima ili strelovitim molitvama, ali postoje i odlični primjeri molitava prošnje. U kršćanskoj je eshatologiji dominantni pojam raj. On najčešće ima preneseno značenje i veže se uz konkretne osobe o kojima pjesme pjevaju. Teološko-antropološki pojmovi anđela i duše koriste se u dvadesetak tekstova. Pojam anđela, kao i pojam raja, najviše značenja ima u konkretnim osobama. Pojam duše poprimio je emocionalno značenje u odnosu na konkretnu osobu. Sakramenti koji se mogu nazrijeti su krštenje, krizma, ispovijed, svećenički red i ženidba. Osim ljubavi, koja je tema u gotovo svim pjesmama, 13 pjesama izravno spominje vjernost ili nevjeru. Spomen svetosti i svetaca također je karakteristika kršćanskog govora i nju možemo pronaći u desetak tekstova. Tekstovi iz Bublina rada, može se zaključiti, obiluju teološko-moralnim pojmovima, što govori o relativno velikoj ukorijenjenosti kršćanstva u puku.
Ključne riječi
Buble, Trogir, tekst klapske pjesme, teološka analiza, molitva, vila, raj, anđeo
Hrčak ID:
286808
URI
Datum izdavanja:
8.12.2022.
Posjeta: 473 *