Stručni rad
https://doi.org/10.52444/nr.3.2.2
Mentalno zdravlje gimnazijalaca tijekom pandemije koronavirusne bolesti
Marija Antolović
; IV. gimnazija
Sažetak
Glavni cilj ovog istraživanja bio je ustvrditi učestalost pojave simptoma depresivnosti, anksioznosti i stresa kod adolescenata te identificirati adolescente u suicidalnom riziku uslijed pandemije i potresa u Hrvatskoj. U istraživanju je sudjelovalo 218 učenika prvih i četvrtih razreda jedne zagrebačke gimnazije, a istraživanje je provedeno kako bi se učenicima s izraženim rizikom omogućila podrška stručnjaka. Također, cilj istraživanja predstavljalo je utvrđivanje dobnih i spolnih razlika u navedenim dimenzijama kod sudionika. Glavni nalazi istraživanja pokazuju kako postoji statistički značajna razlika u pojedinim skalama s obzirom na dob učenika, na način da mlađi učenici postižu viši rezultat na dimenzijama anksioznosti i depresivnosti te su podložniji suicidalnom riziku, dok na skali stresa ne postoji statistički značajna razlika. Nadalje, rezultati pokazuju kako postoje spolne razlike u pojedinim skalama, odnosno djevojke češće izvještavaju o visokim razinama stresa i anksioznosti. No, na dimenzijama depresivnosti i suicidalnosti ne postoje značajne razlike. Za buduća istraživanja preporuča se uključivanje većeg broja muških ispitanika kao i proširivanje skale suicidalnog rizika. Podaci dobiveni ovim istraživanjem imaju praktičnu primjenu u radu stručne službe srednjih škola s ciljem jačanja svijesti o važnosti identifikacije učenika s rizikom razvoja nekih poteškoća na području mentalnog zdravlja. Glavni cilj ovog istraživanja bio je ustvrditi učestalost pojave simptoma depresivnosti, anksioznosti i stresa kod adolescenata te identificirati adolescente u suicidalnom riziku uslijed pandemije i potresa u Hrvatskoj. U istraživanju je sudjelovalo 218 učenika prvih i četvrtih razreda jedne zagrebačke gimnazije, a istraživanje je provedeno kako bi se učenicima s izraženim rizikom omogućila podrška stručnjaka. Također, cilj istraživanja predstavljalo je utvrđivanje dobnih i spolnih razlika u navedenim dimenzijama kod sudionika. Glavni nalazi istraživanja pokazuju kako postoji statistički značajna razlika u pojedinim skalama s obzirom na dob učenika, na način da mlađi učenici postižu viši rezultat na dimenzijama anksioznosti i depresivnosti te su podložniji suicidalnom riziku, dok na skali stresa ne postoji statistički značajna razlika. Nadalje, rezultati pokazuju kako postoje spolne razlike u pojedinim skalama, odnosno djevojke češće izvještavaju o visokim razinama stresa i anksioznosti. No, na dimenzijama depresivnosti i suicidalnosti ne postoje značajne razlike. Za buduća istraživanja preporuča se uključivanje većeg broja muških ispitanika kao i proširivanje skale suicidalnog rizika. Podaci dobiveni ovim istraživanjem imaju praktičnu primjenu u radu stručne službe srednjih škola s ciljem jačanja svijesti o važnosti identifikacije učenika s rizikom razvoja nekih poteškoća na području mentalnog zdravlja.
Ključne riječi
depresivnost, anksioznost, stres, suicidalnost, adolescenti
Hrčak ID:
287611
URI
Datum izdavanja:
19.12.2022.
Posjeta: 631 *