Skoči na glavni sadržaj

Stručni rad

Prilike na otoku Lastovu u XIX. stoljeću

Stanko Piplović ; Split, Hrvatska


Puni tekst: hrvatski pdf 169 Kb

str. 449-466

preuzimanja: 2.698

citiraj


Sažetak

Nakon velikih ratnih previranja početkom XIX. stoljeća u Europi, Dalmacija, a s njom i otok Lastovo pripali su Austriji. To političko stanje je potrajalo do završetka Prvog svjetskog rata. U prvoj polovici stoljeća Lastovo je bilo podesterija u dubrovačkom okružju. U to vrijeme na otoku je živjelo oko 1000 stanovnika. Od javnih ustanova tu je sjedište političko-sudske preture treće klase, sjedište ubirača poreza i zdravstvenog deputata. Postojala je i Javna dobrotvornost kao karitativna ustanova. Godine 1838. otvorena je muška niža osnovna škola. U drugoj polovici stoljeća Lastovo je politička općina u sklopu kotara Korčule, gdje je bio i sud. Zauzimala je površinu od 53 km četvornih. Tu je 1869. godine živjelo 1042 stanovnika. Njihov je broj do 1910. porastao na 1417. Selo Lastovo je bilo jedino naselje na otoku, ali je nešto stanovnika živjelo i na nekim drugim mjestima. Glavno zanimanje je poljoprivreda. Otok je bio poznat po južnom voću, uzgoju vinove loze i maslina. I stočarstvo je razmjerno dobro razvijeno. Osim toga, stanovništvo se bavilo ribarstvom, posebno ljeti lovom srdela. Sedamdesetih godina Lastovo je imalo župni ured, narodnu školu s trima razredima, lučkozdravstvenu agenciju, carinu i poštanski ured. Na prijelazu stoljeća bilo je velikih političkih previranja. Najžešća borba se vodila između Stranke prava i Hrvatske narodne stranke za zastupnike u Dalmatinskom saboru u Zadru, Carevinskom vijeću u Beču i Općinskom vijeću. Kulturne prilike su bile skučene. Djelovala su neka kulturno-umjetnička društva. Postojala je Hrvatska čitaonica te podružnica Družbe sv. Ćirila i Metoda. Zabilježeni su neki slučajevi brige o kulturnom naslijeđu. Tako se 1900.–1901. godine radilo na restauraciji umjetničkih slika u župnoj crkvi i crkvi na groblju, a uz pomoć Središnjeg povjerenstva za spomenike u Beču. Zdravstvena skrb je bila slaba. Na otoku nije bilo liječnika, što je stanovništvu izazivalo velike probleme. Ipak se vodilo računa da se morskim prijevozom robe ne bi širila zaraza pa je ustanovljeno Lučko zdravstveno izloženstvo. Javnih infrastrukturnih i komunalnih objekata gotovo i nije bilo. Naročito se osjećala oskudica vode. Da bi se bar donekle to ublažilo, Općina je pristupila gradnji jedne lokve. I Dalmatinsko namjesništvo se zauzelo oko izgradnje čatrnje u selu. Komunikacije su također loše. Pošta je stizala rijetko i neredovito, a dugo nije bilo ni telegrafa. Promet je slabo razvijen. To vrijedi za putove po otoku i pomorske veze. Brodske linije su rijetke, a i lučica sv. Mihovila slaba i nezaštićena pa se za ružnih vremena nije moglo pristajati. Konačno se pristupilo njenom uređenju. Ali radovi su sporo napredovali. Ipak se prvih godina XX. stoljeća počelo s njenim produbljivanjem i proširenjem te s izgradnjom gata. Tako je otok, zbog udaljenosti od kopna, bio uglavnom prepušten sebi. Iako su mu prirodna bogatstva prilična, mogućnost plasiranja proizvoda je bila teška. Država i Općina su poduzimale neke mjere pa su se ipak kroz XIX. stoljeće životne prilike poboljšale.

Ključne riječi

otok Lastovo, povijest, XIX. st

Hrčak ID:

26692

URI

https://hrcak.srce.hr/26692

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 3.466 *