Skoči na glavni sadržaj

Izvorni znanstveni članak

Tobožnja delminijska biskupija

Ante Škegro ; Hrvatski institut za povijest, Zagreb, Hrvatska


Puni tekst: hrvatski pdf 991 Kb

str. 283-302

preuzimanja: 2.142

citiraj

Puni tekst: engleski pdf 991 Kb

str. 283-302

preuzimanja: 1.092

citiraj


Sažetak

Kristijanizacija prostora u dubljem zaleđu Salone
i Narone, kamo spada i duvanjski kraj, odvijala se
duž glavnih komunikacijskih pravaca koji su ta mjesta
povezivali s Panonijom. Na duvanjske, kao i na
livanjske i glamočke prostore, kršćanstvo se po svoj
prilici proširilo s Buškoga blata. Unatoč otkriću više
ranokršćanskih sakralnih objekata, prvenstveno bazilika,
nema dokaza da je na duvanjskim prostorima
u antici i u ranome srednjem vijeku postojala biskupija,
odnosno da je ondje bilo sjedište dijecezanskoga
biskupa. Kontroverzni biskup Malho († 594), kojega
se najčešće dovodi u vezu s tobožnjom delminijskom
biskupijom, bio je upravitelj papinskih posjeda u
Dalmaciji, a ne dijecezanski biskup.

Ključne riječi

Rimska provincija Dalmacija; rano kršćanstvo; rimski Delminij; papinski posjedi u Dalmaciji

Hrčak ID:

26725

URI

https://hrcak.srce.hr/26725

Datum izdavanja:

22.8.2008.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 4.632 *