Izvorni znanstveni članak
https://doi.org/10.21857/m16wjcnxx9
Petogodišnje istraživanje (2018 – 2022) ušare Bubo bubo u Hrvatskoj - Rekolonizacija i procjena brojnosti ušare u nizinskoj Hrvatskoj
Biljana Ječmenica
orcid.org/0000-0003-2882-6528
; Hrvatski veterinarski institut, Zagreb, Hrvatska
Petra Čulig
; Udruga Biom, Zagreb, Hrvatska
Luka Meštrović
; Javna ustanova Natura Histrica, Pula, Hrvatska
Ivan Budinski
; Udruga Biom, Zagreb, Hrvatska
Vedran Lucić
orcid.org/0000-0002-1331-8443
; Hanamanova 16a, 10000 Zagreb, Hrvatska
Sažetak
Ušara Bubo bubo je jedna od najvećih vrsta sova u Europi i Aziji. Uglavnom nastanjuje
stjenovita područja te staništa s prikladnim liticama na kojima gnijezdi. Globalni tren
populacije je u padu. Strmi pad europske populacije uslijedio je sredinom 19. i početkom
20. stoljeća, a razlozi smanjenja brojnosti su krivolov, izgradnja infrastrukture te trovanje.
U Hrvatskoj se najveći dio populacije ušare gnijezdi u mediteranskom dijelu zemlje.
Populacija u nizinskom dijelu Hrvatske bila je izumrla u prvoj polovici 20. stoljeća, no
recentni podaci pokazali su da ušara ponovno naseljava i taj dio zemlje. Na temelju toga
pokrenut je program praćenja stanja ušare u Hrvatskoj. Cilj ovog rada bio je prikazati
rezultate petogodišnjeg istraživanja ušare u Hrvatkoj. Područje istraživanja je podijeljeno
na tri dijela: nizinski dio,, Primorje i Gorski kotara te Istru. Od 2018. do 2022. istraživanje
se provodilo u razdoblju od 1. veljače do 15. ožujka kada je mužjak ušare vokalno
najaktivniji. Educirani volonteri na terenu su metodom pasivnog osluškivanja prikupljali
podatke o prisutnosti ušare te bilježili podatke o vremenskim prilikama, buci i prijetnjama.
Odrađeno je ukupno 485 posjeta na 154 lokacije na kojima su pronađena 60 aktivna
teritorija ušara. U 80,51% slučajeva zabilježeno je glasanje samo mužjaka. Istraživanje je
većinom odrađeno u dobrim vremenskim uvjetima, što je preduvjet metodologije. Ovo
istraživanje pokazalo je da se ušara ponovno gnijezdi u nizinskom dijelu Hrvatske gdje
su važnu ulogu imali bolja zakonska zaštita i smanjen progon, a repopulacija je vjerojatno
bila moguća zbog snažnih populacija u mediteranskom dijelu Hrvatske i Slovenije. U tom
dijelu zemlje važan element staništa predstavljaju kamenolomi koji su svojevrsna zamjena
za prirodne stijene. Procijenjena veličina populacija u nizinskom dijelu je 32 do 45 parova,
dok za Primorje i Gorski kotar nije moguce procijeniti veličinu populacije zbog nedovoljno
istraženog područja. Rezultati pokazuju izostanak ušare na dva područja u nizinskom
dijelu s naizgled povoljnim staništem. Ovaj rad upućuje na povratak ušare u nizinskom
dijelu zemlje te potrebu za sustavnim monitoringom te detaljnijim istraživanjem u Primorju
i Gorskom kotaru te Istri.
Ključne riječi
ušara Bubo bubo; pasivno osluškivanje; volonteri; kamenolomi; cenzus
Hrčak ID:
293580
URI
Datum izdavanja:
10.2.2023.
Posjeta: 1.409 *