Izvorni znanstveni članak

https://doi.org/10.57140/mj.52.4.1

Kvaliteta života osoba s invaliditetom starije životne dobi u Republici Hrvatskoj

Tomislav Benjak ; Hrvatski zavod za javno zdravstvo
Gorka Vuletić ; Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Filozofski fakultet; Škola narodnog zdravlja "Dr.Andrija Štampar"; Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Ana Vuljanić ; Hrvatski zavod za javno zdravstvo
Vanja Vasiljev Marchesi ; Medicinski fakultet Sveučilišta u Rijeci
Zrinka Špoljarić ; Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike
Dejana Bouillet ; Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Lelia Kiš-Glavaš ; Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Marica Mirić ; Zajednica saveza osoba s invaliditetom Hrvatske
Marijana Gojčeta ; Ministarstvo znanosti i obrazovanja Repuzblike Hrvatske
Marijana Dumančić ; Ministarstvo demografije, obitelji, mladih i socijalne politike
Marijana Pavlić ; Ministarstvo zdravstva Republike Hrvatske

Sažetak

Uvod: Pokazalo se da kvaliteta života pojedinca ne ovisi samo o ekonomskom napretku, nego i o
njegovim subjektivnim prosudbama, te bi stoga praćenje subjektivne kvalitete života trebalo postati
preduvjet za donošenje političkih pravaca. Rad se bavi usporedbom kvalitete života osoba s invaliditetom
starije životne dobi s normativnim vrijednostima opisanim u znanstvenoj literaturi, a prema regijama
Republike Hrvatske.
Ispitanici i metode: Uzorak je obuhvatio 450 osoba s invaliditetom u dobi od 50 ili više godina (299 iz
kontinentalne i 151 iz priobalne Hrvatske). Osobna kvaliteta života ispitivala se pomoću Indeksa osobne
dobrobiti za odrasle. Prikupljeni su podaci o sociodemografskim obilježjima ispitanika. U obradi su
korištene deskriptivne statističke metode, te Mann-Whitney U test za utvrđivanje razlike između regija.
Rezultati: Ukupna kvaliteta života značajno je niža od teorijski pretpostavljene normativne vrijednosti za
opću populaciju. Najniži rezultat postignut je na domenama Zdravlje i Sigurnost u budućnost, a najviša
razina dobivena je na domeni Bliskih odnosa. Ispitanici u kontinentalnoj Hrvatskoj izvijestili su u prosjeku
nešto višu ukupnu kvalitetu života (53,02 naspram 49,31), no oba su rezultata bila ispod normativnog
raspona. Na razini domene postojale su značajne razlike u zadovoljstvu bliskim odnosima, povezanošću sa
zajednicom i osjećajem sigurnosti, pri čemu je skupina iz kontinentalne regije iskazala značajno veće
zadovoljstvo u odnosu na priobalnu regiju. Za ostale domene utvrđene su podjednake vrijednosti između
regija.
Zaključak: Kvaliteta života osoba s invaliditetom starije životne dobi je ispod normativnih vrijednosti,
što prema teoriji homeostaze može dovesti do narušavanja zdravlja. Rezultati istraživanja mogu se koristiti
kao osnova za kreiranje pravaca razvoja kojima bi cilj trebao biti unaprjeđenje kvalitete života i očuvanje
zdravlja osoba s invaliditetom, pogotovo osoba starije životne dobi.

Ključne riječi

kvaliteta života; osobe s invaliditetom; regionalna područja; starija životna dob

Hrčak ID:

294502

URI

https://hrcak.srce.hr/294502

Datum izdavanja:

27.2.2023.

Posjeta: 823 *