Izvorni znanstveni članak
https://doi.org/10.5673/sip.60.3.2
Stavovi hrvatskih srednjoškolaca prema etničkim manjinama: uloga multikulturnosti, socijalnog identiteta i škole
Tomislav Pavlović
orcid.org/0000-0002-4470-3715
; Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, Zagreb, Hrvatska
Ines Sučić
orcid.org/0000-0002-3533-3660
; Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, Zagreb, Hrvatska
Marina Maglić
orcid.org/0000-0002-6851-4601
; Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, Zagreb, Hrvatska
Sažetak
Uslijed digitalizacije, geopolitičkih previranja i migracija u Europi danas su više
nego ikada istaknuti učinci sociokulturnoga konteksta (posebice kulturne globalizacije) na
naše stavove i ponašanja. Mladi su posebno osjetljivi na (multi)kulturne utjecaje kojima su svakodnevno
izloženi zbog intenzivne uključenosti u aktualna društvena zbivanja i specifičnosti
razvojnog perioda. Izloženost i sudjelovanje u različitim multikulturnim elementima te nacionalizam
i kulturna otvorenost imaju značajne učinke po njihove stavove, odnose i ponašanja
prema drugim grupama, kao i njihove interkulturne kompetencije. Školsko okruženje ima važnu
i aktivnu socijalizacijsku ulogu u oblikovanju socijalnog identiteta adolescenata stvarajući
normativnu okolinu koja ima potencijal promovirati kulturnu otvorenost kroz odgojno-obrazovne
aktivnosti. Stoga je prvi cilj istraživanja bio ispitati stavove prema manjinama, multikulturnu izloženost i kontakt te nacionalizam i kulturnu otvorenost adolescenata, dok je drugi cilj
bio ispitati odnos multikulturne izloženosti i kontakta te nacionalizma i kulturne otvorenosti,
uzimajući u obzir sociodemografske karakteristike adolescenata, kao i za međugrupne odnose
potencijalno relevantne karakteristike škola i zajednica. Istraživanje je provedeno u sklopu
CHIEF projekta na uzorku od 2134 adolescenta (57% djevojaka) u 28 srednjih škola u Republici
Hrvatskoj. Adolescenti su iskazali pozitivan opći stav prema manjinama. Procjena razine
međukulturnoga kontakta je niska, dok je međukulturna izloženost umjerena, kao i izraženost
kulturne otvorenosti i nacionalizma. Učenici percipiraju umjerene prilike za učenje o temama
ljudskih prava i nacionalnog identiteta u okviru srednjoškolske nastave. Regresijskom analizom
provedenom u sklopu strukturalnih modela potvrđena je važnost kulturne otvorenosti, nacionalizma,
percepcije zastupljenosti sadržaja u obrazovanju, roda i socioekonomskog statusa
zajednice u oblikovanju općeg stava o manjinama. Kontakt s pripadnicima drugih kultura nije
pridonio predviđanju općeg stava o manjinama neovisno o međukulturnoj izloženosti.
Ključne riječi
multikulturnost; nacionalizam; kulturna otvorenost; manjine; adolescenti; škola
Hrčak ID:
295191
URI
Datum izdavanja:
9.3.2023.
Posjeta: 1.523 *