Sažetak sa skupa
ATOPIJSKI DERMATITIS – IZAZOVI LIJEČENJA
Suzana Ožanić Bulić
; Klinika za dječje bolesti Zagreb
Sažetak
Atopijski dermatitis (AD) je jedna od najčešćih upalnih bolesti kože karakterizirana recidivirajućim ekcematoidnim promjenama
na koži i jakim osjećajem svrbeža. Varijabilna klinička slika posljedica je kompleksne, multifaktorske etiopatogeneze. U
genetički predisponiranih osoba izdvajaju se patogene varijante gena za fi lagrin, važan strukturni protein epidermalne
barijere (1). Osim genetičke predispozicije, poremećaj kožne barijere je posljedica disbalansa mikrobioma na površini kože u
korist patogenih bakterija, ali i aktivacije imunološkog sustava s dominantno imunološkim odgovorom tipa 2. Opisane promjene
dovode do upale, a upravo upalu i svrbež povezuje pojam neuroinfl amacije, odnosno upalni citokini podrijetlom iz
keratinocita i imunocita koji imaju središnju ulogu u etiopatogenezi atopijskog dermatitisa i temelj su razvoja suvremene
terapije (2).
Cilj liječenja AD-a je poboljšanje simptoma i postizanje dugotrajne kontrole bolesti. Za uspješno liječenje od velike je važnosti
dobra suradnja liječnika i bolesnika, odnosno roditelja, u kojoj središnju ulogu ima strukturirana edukacija u Školi atopije.
Neophodno je izbjegavati potencijalne okidače AD-a, njegovati i oporaviti kožnu barijeru primjenom emolijensa i odgovarajućih
sredstava za pranje kože poput uljnih kupka i sindeta. Upalne promjene je neophodno liječiti primjenom lokalnih kosteroida i imunomodulatora u fazama pogoršanja AD-a ili primjenom proaktivne terapije održavanja u fazama regresije
bolesti (2). Odabir terapije ovisi o lokalizaciji promjena i težini kliničke slike. Na područje lica i osjetljivih dijelova kože poput
pelenske regije preporučuje se kratkotrajna primjena blagih kortikosteroida ili dugotrajno liječenje lokalnim inhibitorima
kalcineurina. Težak AD se liječi sustavnom konvencionalnom terapijom, a u slučaju gubitka učinkovitosti ili kontraindikacija,
opravdana je primjena biološke terapije i JAK inhibitora. Biološka terapija je izrazito selektivna i ciljano blokira ključne citokine
u nastanku AD-a poput IL-4 i IL-13. Inhibitori Janus kinaza (JAK) su male molekule koje djeluju unutar stanice istovremeno
blokirajući prijenos signala više citokina što im omogućava brzo djelovanje i visoku učinkovitost (2). Svrbež nestaje već tijekom
prvog tjedna od početka liječenja.
Suvremeno liječenje atopijskog dermatitisa je izuzetno napredovalo posljednje dvije godine. Biološka terapija i JAK inhibitori
su doprinijeli visokim stopama regresije bolesti mjerenih alatima poput Eczema Area Severity Index (EASI) uz ostvarenje
75 - 90% poboljšanja bolesti, no izazovi u liječenju AD-a i dalje postoje. Slaba suradljivost bolesnika zbog kortikofobije dovodi
do neredovite primjene lokalne terapije s posljedičnom lošom kontrolom AD-a. Nedostupnost biomarkera onemogućava
personalizirano liječenje AD-a, a time i postizanje boljih ishoda liječenja. Cilj liječenja je ostvariti dugotrajnu kontrolu bolesti i
spriječiti razvoj komplikacija i komorbiditeta, ali i poboljšati kvalitetu života oboljelih budući da AD najviše narušava kvalitetu
života oboljelih od svih kožnih bolesti (2).
Ključne riječi
Hrčak ID:
295465
URI
Datum izdavanja:
28.10.2022.
Posjeta: 773 *