Acta clinica Croatica, Vol. 61. No. 3, 2022.
Izvorni znanstveni članak
https://doi.org/10.20471/acc.2022.61.03.08
Promjene u razini tjelesne aktivnosti u bolesnika s akutnim koronarnim sindromom između prvog i trećeg desetljeća 21. stoljeća
Zdravko Babić
orcid.org/0000-0002-7060-8375
; Intensive Cardiac Care Unit, Sestre Milosrdnice University Hospital Centre, Zagreb, Croatia; School of Medicine, University of Zagreb, Zagreb, Croatia; Faculty of Kinesiology, University of Zagreb, Zagreb, Croatia
Marko Mornar Jelavić
; Institute for Cardiovascular Prevention and Rehabilitation, Zagreb, Croatia; School of Dental Medicine, University of Zagreb, Zagreb, Croatia
Hrvoje Pintarić
; School of Dental Medicine, University of Zagreb, Zagreb, Croatia; Polyclinic Medikol, Zagreb, Croatia; Clinic of Traumatology, Sestre Milosrdnice University Hospita Centre Zagreb, Croatia
Mislav Nedić
; Department of Cardiology, Sestre Milosrdnice University Hospital Centre, Zagreb, Croatia
Marjeta Mišigoj-Duraković
; Faculty of Kinesiology, University of Zagreb, Zagreb, Croatia
Sažetak
Sedentni način života i debljina povećavaju rizik koronarne bolest (CAD). Ova prospektivna studija istražuje trendove
razine tjelesne aktivnosti (PA), preciznost Baeckeovog/LRC-PA upitnika i trendove parametara debljine (indeks tjelesne
mase-BMI/omjer struk-bokovi-WHR) u kod pacijenata s akutnim koronarnim sindromom (AKS) u posljednja dva
desetljeća. U istraživanju je sudjelovalo 209 pacijenata s AKS (UAP-nestabilna angina, STEMI-infarkt miokarda s STelevacijom,
NSTEMI-infarkt miokarda bez ST-elevacije), grupiranih prema godini hospitalizacije (Group 2002-05/Group
2017) i kompariranih prema razini PA (Baecke’s/LRC-PA upitnici) i parametrima debljine (BMI, WHR). Groupa 2017
imala je veće WHR (1.02 vs. 0.97) i Beckeov indeks PA u slobodno vrijeme (LI) (3.00 vs. 2.50), manji broj visoko i vrlo nisko
aktivnih (P<0.05). Pacijenti s UAP/STEMI imali su veći WHR u 2017 (1.02 vs. 0.96, 1.02 vs. 0.99) (P<0.05), a u 2002-05
niži LI (2.50 vs. 3.25, 2.75 vs. 3.50) (P<0.05). Zaključno, kao u općoj populaciji i u pacijenata s AKS porasla je aktivnost u
slobodno vrijeme i WHR u periodu od 2002-05 do 2017. Naglašavamo važnost korištenja preciznijih metoda u procjeni PA
i debljine (Baecke’s/Four-point LRC-PA upitnici, WHR), te važnost da povišenje razine PA samo uz promjene prehrane
vode smanjenju centralne debljine i rizika od AKS.
Ključne riječi
Tjelesna aktivnost; akutni koronarni sindrom; anthropometrijski parametri; debljina; sedentni način života
Hrčak ID:
296112
URI
Datum izdavanja:
1.11.2022.
Posjeta: 524 *