Izvorni znanstveni članak
https://doi.org/10.21464/mo.29.2.4
Politika nastave književnosti na prijelazu iz SFR Jugoslavije u Republiku Hrvatsku
Luka Ostojić
orcid.org/0009-0002-9170-3045
; Filozofski fakultet, Sveučilište u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska
Sažetak
Povijest lektire pokazuje nam kako su učenici dolazili u kontakt s književnim tekstovima te koje su ideje usvajali o čitanju, umjetnosti i vlastitim identitetima. Obrazovni sustavi ne teže nužno samo osobnom razvoju učenika nego im pokušavaju prenijeti određene političke vrijednosti i ideje. Sama nastava književnosti u tom je okviru sudjelovala u kreiranju ideja o nacionalnim i nadnacionalnim zajednicama kojima učenici nominalno pripadaju. Jugoslavenski sustav pritom je prenosio široko i kompleksno shvaćanje književnosti, no po cijenu pretjerane zasićenosti i zahtjevnosti programa. Hrvatski sustav postavio je mononacionalni pristup kao jedinu liniju proučavanja književnosti, a pritom je zadržao i zahtjevnost i krutost u obradi djela. Stoga je vjerojatno da se učenici ni u jednom sustavu nisu putem lektire povezali s kolektivnim identitetima i da su počeli zazirati od čitanja.
Ključne riječi
lektira; nastava književnosti; kanon; bratstvo i jedinstvo; mononacionalni pristup; prinudna pedagogija
Hrčak ID:
296364
URI
Datum izdavanja:
28.2.2023.
Posjeta: 827 *