Izvorni znanstveni članak
https://doi.org/10.2478/aiht-2023-74-3704
Kratkoročni učinci onečišćenja zraka na broj bolničkih prijama zbog bolesti srca i krvožilja i šećerne bolesti u Sofiji u Bugarskoj (2009. – 2018.)
Angel M. Dzhambov
orcid.org/0000-0003-2540-5111
; Medical University of Plovdiv Faculty of Public Health, Department of Hygiene, Plovdiv, Bulgaria 2 Graz University of Technology, Institute of Highway Engineering and Transport Planning, Graz, Austria
Krasimira Dikova
; Ministry of Health, National Centre of Public Health and Analyses, Sofia, Bulgaria
Tzveta Georgieva
; Ministry of Health, National Centre of Public Health and Analyses, Sofia, Bulgaria
Teodor I. Panev
; Ministry of Health, National Centre of Public Health and Analyses, Sofia, Bulgaria
Plamen Mukhtarov
; Bulgarian Academy of Sciences, National Institute of Geophysics, Geodesy and Geography, Sofia, Bulgaria
Reneta Dimitrova
; Bulgarian Academy of Sciences, National Institute of Geophysics, Geodesy and Geography, Sofia, Bulgaria 5 Sofia University “St. K. Ohridski” Faculty of Physics, Department of Meteorology and Geophysics, Sofia, Bulgaria
Sažetak
Bugarska ima izrazito visoku incidenciju kardiometaboličkih bolesti i mortaliteta koja je povezana s onečišćenjem zraka. Ovdje smo ispitivali povezanost dnevnih razina onečišćenja zraka s brojem bolničkih prijama zbog ishemijskih bolesti srca (I20 – I25), cerebralnog infarkta (I63) i šećerne bolesti neovisne o inzulinu (E11) u Sofiji u Bugarskoj. Na raspolaganju smo imali dnevne podatke o broju bolničkih prijama te o prosječnim razinama onečišćenja zraka za desetogodišnje razdoblje, tj. od početka 2009. do kraja 2018. Onečišćivala koja smo promatrali obuhvatila su lebdeće čestice (PM2.5 i PM10), dušikov dioksid (NO2), sumporov dioksid (SO2), ozon (O3) i ugljikov monoksid (CO). Kako bismo utvrdili učinke onečišćenja zraka na broj bolničkih prijama, oslonili smo se na modele binomijalne regresije, prilagođene za razdoblje do sedam dana uoči bolničkoga prijama, uzimajući pritom u obzir autokorelacije i vremenske trendove podataka, dan u tjednu te temperature i vlažnost zraka. Naši rezultati potvrđuju da veće onečišćenje načelno povećava rizik od bolničkoga prijama zbog ishemijskih bolesti srca i cerebralnog infarkta, a ta je povezanost sa šećernom bolesti nejasnija. Prijam u bolnicu obično je kasnio nekoliko dana za porastom onečišćenja te je bio učestaliji u pojedinim demografskim podskupinama odnosno nakon što bi onečišćenje prešlo određeni prag. Ono što, međutim, nismo očekivali jest da se broj bolničkih prijama (i povezani rizik) povećao za topla vremena, a ne za hladnih mjeseci. Dakako, naše rezultate treba uzeti s određenim oprezom, no i takvi daju dobru ideju kako onečišćenje zraka može potaknuti akutne epizode s njim povezanih bolesti srca i krvožilja, a naš model može poslužiti za istraživanje sličnih veza diljem Bugarske.
Ključne riječi
ishemijske bolesti srca; lebdeće čestice; moždani udar; pogoršanje; šećerna bolest tipa 2; vremenski niz
Hrčak ID:
296532
URI
Datum izdavanja:
28.3.2023.
Posjeta: 428 *