Pregledni rad
Upotreba probiotika u parodontologiji – trend ili lijek?
Bose Antonia Šodan
orcid.org/0009-0002-2504-3026
; Stomatološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska
Antonina Španje
orcid.org/0009-0007-5686-7024
; Stomatološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska
Larisa Musić
orcid.org/0000-0002-2946-2124
; Stomatološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska
Sažetak
U patogenezi upalnih bolesti parodonta sudjeluje niz čimbenika kao što su; podložnost
domaćina, smanjenje fiziološke mikrobne flore, prisutnost patogenih mikroorganizama i dr. .
Socransky i sur. su prvi definirali bakterijske komplekse koji sudjeluju u razvoju parodontnih
bolesti. Podjela po kompleksima temelji se na sličnim svojstvima i patogenosti pridruženih
bakterija. Nekirurška parodontološka terapija smanjuje broj patogena, ali rekolonizacija i
povratak na mikrobiološku floru prije tretmana može uslijediti ubrzo nakon. U današnje vrijeme
se, uz standardnu mehaničku i antimikrobnu terapiju, poseže za drugim mogućnostima koje
uključuju primjenu probiotika kojima je cilj nadomjestiti izgubljenu fiziološku mikrobnu floru.
Svjetska zdravstvena organizacija definira probiotike kao žive mikroorganizme koji u
primjerenim količinama imaju pozitivan učinak na zdravlje čovjeka. Istraživanja probiotika
usmjerena su na mogućnosti njihove primjene u prevenciji i kontroli bolesti usne šupljine kao što
su: gingivitis, parodontitis, halitoza, karijes. Najčešće istraživani probiotici u kontekstu
parodontološkog liječenja su Lactobacillus, Bifidobacterium i Streptococcus koji se primjenjuju
u obliku pastila ili mućkalica koje omugućuju njihovo zadržavanje.S obzirom na veliku količinu
faktora koji utječu na oralno zdravlje, potrebno je uspostaviti prikladan multimodalan model na
kojem se trebaju provesti iscrpne studije kako bi se što preciznije odredila uloga i značenje
probiotika.
Ključne riječi
parodontitis; probiotici; oralno zdravlje
Hrčak ID:
296852
URI
Datum izdavanja:
15.3.2023.
Posjeta: 608 *