Izvorni znanstveni članak
https://doi.org/10.17234/RadoviZHP.54.25
Ruralni krajolici rimske (sjeverne) Liburnije: dijakronijski razvoj organizacije i gospodarstva u izvangradskim područjima u svjetlu novijih arheoloških istraživanja (Sažetak)
Ana Konestra
Goranka Lipovac Vrkljan
Fabian Welc
Sažetak
Pristupajući sjeverozapadnom dijelu provincije Dalmacije, odnosno sjevernoj Liburniji, kroz suvremene metode interpretacije (rimskih) krajolika, u radu se raspravlja o formiranju, organizaciji i evoluciji izvangradskih naselja i njihovoj ekonomiji. U tu su svrhu prikupljeni podaci recentnih istraživanja provedenih na obalnome i otočnome dijelu Kvarnera, Hrvatskoga i podvelebitskog primorja. Kako bi se razumjele promjene, odnosno kontinuitet naseljavanja izvangradskih područja, rasprava započinje pregledom dostupnih podataka za predrimsku organi¬zaciju ruralnih krajolika. Potom se, na temelju još uvijek sporadičnih i ograničenih podataka, raspravlja o formiranju rimskoga tzv. krajolika vila, o pojedincima, odnosno društvenim grupama te o gospodarskim aktivnostima koje je moguće povezati uz te, mahom novonastale, lokalitete.
Detektirajući društveno-političke promjene koje su zahvatile širu jadransku regiju i specifično sjevernu Liburniju u 3., a moguće već i u 2. stoljeću, u radu se raspravlja o mogućim primjerima prvoga „vala“ transformacija ruralnih kra¬jolika, posebno u smislu snažnih promjena gospodarskih aktivnosti, ali moguće i strukturnih značajki ruralnih sklopova.
Daljnji razvoj i evoluciju ruralnih i izvangradskih prostora sjeverne Liburnije nešto je lakše pratiti zahvaljujući dosadašnjem velikom interesu istraživača za crkvena zdanja koja su postupno počela dominirati krajolikom od 5. st. nadalje. Sagledavajući njihov položaj u odnosu na ranije lokalitete te njihove karakteristike i pojedine nalaze, predlaže se interpretacija o značenju kapilarne kristijanizacije izvangradskih prostora u kontekstu društvenih odnosa i praksi kasnoantičkoga razdoblja. S druge strane, još uvijek rijetki podaci o transformacijama ruralnih rezidencijalno-proizvodnih sklopova omogućavaju detektiranje pojedinih procesa, poput reupotrebe i recikliranja, te njihovu interpretaciju kroz prizmu gospodarstva i mogućeg nastajanja novih oblika naseljavanja.
Iako su u radu analizirani podaci još uvijek nedostatni, posebno iz aspekta materijalne kulture, a uzorak lokaliteta daleko je od zadovoljavajućega, dijak¬ronijsko sagledavanje razvoja i transformacija ruralnoga krajolika sjeverne Li¬burnije omogućeno je analizom koja uzima u obzir različite pokazatelje i izvore te analogije iz okolnih područja. Buduća stratigrafska istraživanja ruralnih lokaliteta i paralelna analiza materijalne kulture, posebno njihova dosljedna objava, zasig¬urno će pomoći u razrješenju brojnih, ovdje tek naznačenih i još uvijek otvorenih pitanja te omogućiti stvaranje robusnijeg modela razvoja rimskih ruralnih krajolika sjeverne Liburnije.
Ključne riječi
rimski ruralni krajolici, provincija Dalmacija, sjeverna Liburnija, rimska vila, kasna antika
Hrčak ID:
296890
URI
Datum izdavanja:
15.12.2022.
Posjeta: 554 *