Stručni rad

Sustav upravljanja preventivnim aktivnostima (UPA)

Tamara Poljičanin ; Klinički bolnički centar Merkur
Josipa Kern orcid.org/0000-0002-0896-3018 ; Škola zdravlja "Andrija Štampar" Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu
Marijan Erceg ; Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Hrvatska
Aleksandar Džakula orcid.org/0000-0002-0013-3108 ; Škola zdravlja "Andrija Štampar" Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu
Vesna Jureša ; Škola zdravlja "Andrija Štampar" Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu
Ivan Pristaš orcid.org/0000-0002-6732-7943 ; Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Hrvatska

Sažetak

Hrvatsko društvo za javno zdravstvo HLZ, Hrvatsko epidemiološko društvo HLZ, Sekcija za
nezarazne bolesti HED, HLZ, Hrvatsko društvo za medicinsku informatiku, Hrvatsko društvo
za školsku i sveučilišnu medicinu HLZ odlučili su se na organizaciju radionice o upravljanju
prevetivnim aktivnostima.
Poticaj za radionicu:
Kumulativni izvještaj Znanstvenog odbora 2.kongresa preventivne medicine i unapređenja
zdravlja, odnosno zaključak „…formirati registar preventivnih projekata iz područja kroničnih
nezaraznih bolesti…“ kako bi se poboljšala suradnja među stručnjacima i udrugama koje se
time bave. Treba „… unaprijediti kvalitetu podataka i informacije o rezultatima, osigurati
implementaciju preventivnih programa koji su usvojeni i preporučeni od struke“.
Cilj radionice:
Proširiti ideju o uspostavi Registra preventivnih aktivnosti (RPA) na cjelokupnu stručnu
preventivnu zajednicu, proširiti ideju RPA-a na ostala područja preventivnog djelovanja u
zajednici osim inicijalno razmatranih kroničnih nezaraznih bolesti, raspraviti potrebu i načine
uspostave RPA-a kao alata za poticanje, usmjeravanje i koordinaciju preventivnih aktivnosti u
zajednici.
Činjenica „bolje je spriječiti nego liječiti“ potaknula je, potiče a poticat će i dalje mnoštvo
aktivnosti usmjerene na sprečavanje bolesti i rizičnih ponašanja koji dovode do bolesti.
Preventivne su aktivnosti u pravilu usmjerene prema jasno definiranim ciljevima, namijenjene
određenoj populacijskoj skupini, ponekad organizirane na nacionalnoj razini a ponekad
ograničene na lokalnu zajednicu. Svaka preventivna aktivnost zahtijeva odgovarajuće ljudske
resurse, opremu i ulaganja s ciljem postizanja odabranih ciljeva. Stoga je razumno očekivati da
se aktivnost evaluira, da se ustanovi do koje su mjere ciljevi realizirani, gdje su bile eventualne
slabe točke koje bi u nastavku trebalo premostiti, što promijeniti ili u kom smjeru ići dalje.
Uspjeh, djelomični uspjeh ili neuspjeh preventivne aktivnosti mora biti poznat organizatoru,
financijeru i populaciji radi koje se i provodi, a podaci o tome moraju biti organizirani:
strukturirani na primjeren način (npr. baza podataka), mora postojati organiziran način njihova
unosa (npr. distribuirani pristup) i dostupni zainteresiranim stranama (npr. zaštićeni do određene
mjere). Inicijalna ideja o toj problematici je bila prezentirana na drugom kongresu preventivne
medicine i unapređenja zdravlja 2010.godine u sklopu teme o nadzoru nad javnozdravstvenim
programima i intervencijama. Cjelovit rad objavljen je u časopisu Acta Medica Croatica iste
godine (1).
Iz navedenog rada donosimo sljedeći citat:
Kronične nezarazne bolesti (KNB) vodeći su javnozdravstveni problem u europskoj regiji uz
86% smrti te 77% opterećenja bolešću. Današnji pristup u prevenciji kroničnih nezaraznih
bolesti zbog toga ukazuje na potrebu preventivnog djelovanja prvenstveno na razini pojedinih
rizičnih čimbenika kao učinkovitog načina smanjenja pojavnosti navedenih bolesti.
Analizom dosadašnjih aktivnosti na području primarne prevencije osnovnih bihevioralnih
(pušenje, zlouporaba alkohola, tjelesna neaktivnost i nepravilna prehrana) te biomedicinskih
(prekomjerna tjelesna težina, povišen krvni tlak, štetan profil lipida) rizičnih čimbenika
prepoznato je preko 50 različitih nacrta, prijedloga, inicijativa, programa i strategija koji se
trenutačno provode ili planiraju provoditi u Republici Hrvatskoj koji se fokusiraju na navedene
rizične čimbenike. Iako se unutar Republike Hrvatske provode mnoge akcije, postoji dosta
preklapanja unutar pojedinih akcija na određenim geografskim područjima dok su prevencija
pojedinih rizičnih čimbenika kao i prevencija u pojedinim regijama slabije zastupljeni i to
najčešće zbog nedovoljne koordinacije između provoditelja aktivnosti i nedovoljnog uvida u
aktualno stanje.
Nositelji aktivnosti i koordinatori također su iz različitih sektora zdravstva ali i drugih suradnih
sektora. Tako se dio programa provodi pod vodstvom i/ili nadzorom MZSS, zavoda za javno
zdravstvo (HZJZ i/ili županijskih ZJZ), dio aktivnosti iniciran je od strane sveučilišnih ili
kliničkih ustanovama, a dio od jedinica lokalne samouprave ili od strane udruga bolesnika. U
planiranje i provedbu u nekim slučajevima uključena su i pojedina društva Hrvatskog
liječničkog zbora, Akademija medicinskih znanosti, Ministarstvo znanosti obrazovanja i športa,
Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, organizacije civilnog društva, suradne međunarodne
ustanove, odgojno-obrazovne ustanove, sanitarna inspekcija, referentni centri MZSS-a, itd.
Veliki broj uključenih sudionika
neminovno dodatno otežava
pregled i nadzor nad svakom
pojedinom javnozdravstvenom
intervencijom, a i
intervencijama u određenom
polju ili geografskom području.
Sustav nadzora koji bi osigurao
pregled nad aktivnostima koje
se provode u RH omogućio bi
planiranje prioritetnih aktivnosti
za pojedino područje kako
geografski tako i na razini
determinanti i istovremeno
pomogao u prepoznavanju najdjelotvornijih i najučinkovitijih javnozdravstvenih intervencija.
Takav sustav morao bi osigurati da se u okviru redovitog rada i administriranja strukturirano
prikupljaju i ključne informacije o svakoj pojedinoj intervenciji ili programu bez dodatnog
izvještavanja ili dupliciranja podataka i informacija.
Najboljim rješenjem čini se zajednička aplikacija s arhitekturom koja omogućava korisnicima
pristup u strogo definirana područja za koje imaju ovlasti. Aplikacija bi trebala omogućiti
automatski prihvat podataka iz svih postojećih sustava uz naravno definirane, standardizirane
procedure i poštivanje međunarodnih normi u pogledu definiranja elektroničkog zapisa,
sigurnosti, zaštite podataka i komunikacije. Tako bi se, uz pomoć jedinstvenog identifikatora na
nacionalnoj razini, pojedini segmenti informacija o intervencijama nadopunjavali iz različitih
izvora na jednom mjestu i omogućavali pregled nad cjelokupnim tijekom i rezultatima te
eventualnim interakcijama i nadopunjavanjem srodnih intervencija. To bi bio sustav nadzora s
kratkim, jezgrovitim i istovremeno potpunim informacijama koji bi omogućavao i pregled po
pojedinim područjima ili podskupovima. Tako bi bilo relativno jednostavno prepoznati sve
intervencije s ciljem prevencije npr. prekomjerne tjelesne težine, dobiti uvid u sve uključene
izvršitelje te prepoznati područja mogućeg unaprjeđenja ili uštede resursa. Sustav bi omogućio i
prepoznavanje slabosti i jakih strana i na određenim geografskim područjima potpomažući
izjednačavanje razlika u zdravlju i zdravstvenoj zaštiti u širem smislu.
Uspostava već spomenutog učinkovitog, nefragmentiranog sustava nadzora nad bolestima
istovremeno bi osigurala i nadzor nad determinantama zdravlja, a njegova integracija u sustav
82
nadzora nad javnozdravstvenim intervencijama omogućila bi djelotvornu evaluaciju učinaka
provedenih intervencija te tako dodatno osnažila cjelokupni sustav.
Navedeni sustav nužan je za učinkovit i djelotvoran nadzor nad kroničnim nezaraznim
bolestima, a njegovo proširenje i na ostale javnozdravstvene probleme pružilo bi dodatne
dobrobiti.

Ključne riječi

upravljanje,prevetivne,aktivnosti

Hrčak ID:

296962

URI

https://hrcak.srce.hr/296962

Datum izdavanja:

7.4.2012.

Posjeta: 93 *