Stručni rad
Determinante zdravlja u sustavu upravljanja preventivnim aktivnostima
Verica Kralj
; Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Hrvatska
Mario Šekerija
orcid.org/0000-0001-7508-1501
; Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Hrvatska
Sažetak
Cilj ovog članka je razmotriti potencijalne smjerove u kojima bi se kretalo pozicioniranje
sustava upravljanja preventivnim aktivnostima (UPA), pokušati prikazati smjernice za raspravu
o potrebnim determinantama zdravlja koje bi bile uključene u UPA sustav te prikazati zaključke
radionice održane na skupu održanom 3. travnja 2012. godine.
Klasični Dahlgren-Whitehead prikaz determinanti zdravlja govori o raznim razinama utjecaja
na pojedinčev potencijal za zdravlje. Whitehead je opisala ove čimbenike kao one koji su
nepromjenjivi (spol, dob, genetika) i kombinacije potencijalno promjenjivih rizičnih čimbenika
izražene kao niz slojeva utjecaja uključujući životne navike, fizičko i socijalno okruženje i šire
socioekonomske, kulturalne I okolišne uvjete.
Slika 1. Dahlgren-Whitehead model
Dobar primjer sustava upravljanja preventivnim aktivnostima koji je implementiran u Europi
jest NDPHS (Northern Dimension Partnership in Public Health and Social Well-being),
zajednički projekt deset vlada, Europske komisije i osam međunarodnih organizacija. Svrha
nastanka takvog partnerstva je nastojanje ka usklađenim djelovanjima u svrhu borbe za
zdravstvenu i socijalnu dobrobit građana u području oko Baltičkog mora. Osnovan je 2003.
godine u Oslu i djeluje u skladu s Deklaracijom o osnivanju NDPHS-a koja postavlja temelje za
daljnje aktivnosti, razvoj i ciljeve partnerstva.
S obzirom da se ovdje radi o izrazito složenom sustavu, s mnogobrojnim dionicima i raznim
aktivnostima koje se unutar njega provode, sa potrebe ovog članka ograničit ćemo se na način
kojim je moguće vidjeti na koje determinante zdravlja taj sustav pokušava utjecati. Na tražilici
koja je postavljena na njihovoj web-stranici: http://www.ndphs.org/ moguće je pretraživati
prema pojedinim projektima, organizacijama, osobama ili publikacijama kao što je vidljivo na
slici 1.
Slika 2. Sučelje za pretraživanje na stranici www.ndphs.org
Kao što je vidljivo na Slici 2, jedna od opcija po kojima je moguće pretraživati su i tematska
područja (npr. tuberkuloza , HIV/AIDS, mentalno zdravlje). Ono što se postavlja kao pitanje
je u osnovi pitanje razine aktivnosti na kojoj je potrebno pobliže definirati projekt.
Budući da se radi o preventivnim aktivnostima, koje, bar kad govorimo o primarnoj
prevenciji, su usmjerene na djelovanje na osobe koje nemaju određenu bolest, jedna opcija
bila bi pratiti preventivne aktivnosti prema bolestima koje žele spriječiti. Budući da novije
smjernice govore o potrebi primarne prevencije koja je usmjerena prevenciji pojedinih
rizičnih čimbenika (tjelesna neaktivnost, nezdrava prehrana, pušenje, alkohol), a ne s njima
povezanih bolesti, bolja opcija bila bi pratiti projekte prema ovim odrednicama (u NDPHS-u
također imamo npr. alkohol, droge i pušenje (u jednoj kategoriji) i prehranu).
Slika 3. Dodatne mogućnosti za pretraživanje projekata u NDPHS bazi podataka
Slika 4. Financijski i izvedbeni detalji projekata u NDPHS tražilici
Postavlja se međutim pitanje možemo li za sve aktivnosti, naročito za one kojima nisu u
fokusu primarno ovi ponašajni rizični čimbenici, tako jasno definirati čimbenike na koje
želimo utjecati. Naprimjer, aktivnosti koje su namijenjene poboljšanju uvjeta života nekih
vulnerabilnih skupina, ili aktivnosti koje se bave poboljšanjem zdravstvenih usluga ne mogu
se svrstati u samo determinante zdravlja postavljene na načinm potencijalnih rizičnih
čimbenika. Dodatna opcija bila bi, dakle, uz potencijalne ponašajne rizike dodati i neke šire
pojmove poput kroničnih nezaraznih bolesti, rezistencija na lijekove, zdravlja djece i
adolescenata i tako dalje.
Na ovaj način u definiranju aktivnosti možemo pratiti područje koje je cilj djelovanja i unutar
kojeg se mogu postaviti određeni mjerljivi ciljevi. Naime, ako govorimo o determinantama
zdravlja, one bi se mogle također drukčije postaviti u odnosu na definiranje podrazina
aktivnosti kojima pratimo sami projekt ili preventivne programe.
Ukoliko pratimo učinkovitost neke preventivne aktivnosti, postavlja se pitanje koji bi bio
najbolji način za to. Stručna literatura govori o drukčijim načinima pristupa evaluaciji
preventivnih projekata, ovisno o cilju same evaluacije, s osnovnim tipovima evaluacije koje
možem podijeliti na formativne (kako je projekt pripremljen i kako se provodi) i sumativne
(koji su učinci samog projekta, bili oni kratkoročni, srednjeročni ili dugoročni, tj. kakav je
utjecaj imao sam projekt).
Determinante zdravlja bismo u ovom slučaju mogli definirati sumativnom evaluacijom
projekata, uz prethodno postavljanje ciljeva i dobro poznavanje početne situacije, tj.
posjedovanje pouzdanih podataka o rasprostranjenosti i važnosti pojedinog zdravstvenog
problema.
U tom slučaju, ukoliko pratimo prevenciju šećerne bolesti, mogli bismo promatrati incidenciju
šećerne bolesti na nekom području u usporedbi s ostalim područjima i/ili u usporedbi s istim
područjem u vremenu prije provođenja preventivnog projekta. Projekt koji bi bio fokusiran na
poticanje tjelesne aktivnosti, međutim, možda ne bi imao najjednostavnije lako mjerljive
determinante (minutni volumen srca, frekvencija pri opterećenju, ?). Za takvu vrstu odrednica
projekta smislenijom se čine determinante, odnosno indikatori, dobiveni iz formativne
evaluacije (npr. kilometri novih pješačkih staza, broj osoba uključenih u planinarenje,
odazivanje na dan skijaškog trčanja, itd.). Treću skupinu indikatora u ovom primjeru mogli
bismo dobiti iz evaluacije koja bi bila više kvalitativno usmjerena, uz ispitivanje želja i
potreba krajnjih korisnika te procjenu nekih, uvjetno rečeno, teže opipljivih pokazatelja poput
zadovoljstva životom u toj zajednici, kvalitetom života i tako dalje.
Svrha ove radionice bila je potaknuti raspravu o tome koje se odrenice projekata i njima
pridružene odrednice zdravlja u populaciju i u sustavu Upravljanja preventivnim aktivnostima
čine najučinkovitijim, izvodivim i zdravstveno-ekonomski opravdanim.
Na radionici su doneseni sljedeći zaključci:
• Potrebno je definirati preventivne aktivnosti koje bi trebale biti obuhvaćene ovim
projektom (točan slog i jasnu definiciju podataka kojima se opisuje pojedini projekt)
• Na početku je potrebno na manjem uzorku pilotirati unos podataka o determinantama
zdravlja pojedinih projekata i karakteristikama samih projekata, za sada imamo
premalo podataka da bi se zaključivalo o determinantama i evaluaciji projekata
• Determinante zdravlja je potrebno uključiti u zakonski okvir.
• Ključne riječi prema kojima se opisuju i pretražuju projekti (prijedlog):
o za početak uže područje (npr. kronične nezarazne bolesti)
o bolesti – kardiovaskularne bolesti, dijabetes, , tumori, KOPB, mentalne bolesti,
ozljede
o rizični čimbenici – pušenje, alkohol, tjelesna neaktivnost, nepravilna prehrana,
hipertenzija, hiperlipidemija, debljina
o spol, dobna skupina, ugrožene populacije, demografija
o slobodno polje
o nositelj, izvor financiranja, razina provedbe
• Evaluacija – važna, potrebno neovisno edukacijsko tijelo (financije)
• Mogući pristup dobijanju podataka od provoditelja (npr. županijski zavodi za javno zdravstvo)
i od vrha (npr. Ministarstvo zdravlja) – po dobivenom popisu kontaktirati provoditelje
aktivnosti
Ključne riječi
determinante zdravlja,upravljanje preventivnim aktivnostima
Hrčak ID:
296963
URI
Datum izdavanja:
7.4.2012.
Posjeta: 107 *