Stručni rad

Promicanje mentalnog zdravlja u Europskoj uniji

Zrinka Laido ; Estonsko-švedski Institut za promicanje mentalnog zdravlja i suicidologiju
Merike Sisask ; Estonsko-švedski Institut za promicanje mentalnog zdravlja i suicidologiju
Airi Värnik ; Estonsko-švedski Institut za promicanje mentalnog zdravlja i suicidologiju

Sažetak

Tijekom prošlih desetljeća u medicinskom svijetu je prevladavao “patogeni” pristup mentalnim poremećajima i bolestima, koji nastoji otkriti
uzroke i simptome bolesti te odgovarajuću terapiju. Medicinski stručnjaci godinama su bili usmjereni na patologiju i čimbenike rizika, a ne na
čimbenike zdravlja, prevenciju mentalnih poremećaja ili promicanje mentalnog zdravlja. U novije vrijeme težište se stavlja na “salutogene”
čimbenike koji nas čine zdravima i poboljšavaju mentalno zdravlje i blagostanje (well-being). Usmjerenost prema čimbenicima zdravlja potiče
“salutogeni” pristup koji rezultira poboljšanjem kvalitete života, individualne životne snage i produktivnosti te smanjuje broj ljudi kojima je
potrebno liječenje i terapija lijekovima. Važno je naglasiti da pojedinac bez mentalnog poremećaja ili smetnji u ponašanju, ne mora biti i mentalno zdrav. Isto tako, pojedinci koji boluju od mentalnih poremećaja mogu imati različite stupnjeve mentalnog zdravlja.
Istraživanje “Eurobarometar 2005” o mentalnom zdravlju provedeno u zemljama članicama EU, ukazalo je na velike razlike medju
stanovnicima Europske Unije u odnosu na osobni osjećaj “bespomoćnosti i depresije”. Mentalni poremećaji česti su uzrok prijevremenog
odlaska u invalidsku mirovinu (Mental Health Economist 2003, SZO 2010). Pretpostavlja se da će globalna ekonomska kriza, rastuće stope
nezaposlenosti, smanjenje mjesečnih primanja i socijalne dislokacije dovesti do ponovnog porasta broja stanovništva koji boluju od mentalnih poremećaja.
Problem održavanja mentalnog zdravlja je sve izraženiji problem. Uslijed rastućih stopa morbiditeta od mentalnih poremećaja širom Europe i
davanje prioriteta pozitivnom mentalnom zdravlju, potpisana je Europska povelja o mentalnom zdravlju (2005). Povelja posebno ističe četiri
važna područja djelovanja: prevenciju depresije i suicida, edukaciju mladih o mentalnom zdravlju, unaprijedjenje mentalnog zdravlja na
radnim mjestima te promicanje mentalnog zdravlja u ustanovama koje skrbe za starije osobe (SZO 2005).

Ključne riječi

mentalno zdravlje,promicanje zdravlja,smjernice,prevencija suicida,unaprjeđenje zdravlja,edukacija mladih

Hrčak ID:

297196

URI

https://hrcak.srce.hr/297196

Datum izdavanja:

7.10.2011.

Posjeta: 110 *