Stručni rad
Edukacija o kroničnim nezaraznim bolestima
Ariana Vorko-Jović
; Škola narodnog zdravlja "Andrija Štampar", Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Sažetak
Sredinom 20. stoljeća dolazi do velikih promjena u morbiditetu i mortalitetu u razvijenijim zemljama svijeta. O zaraznim
bolestima se već uglavnom sve zna: uzročnici (krajem 19.st. Robert Koch i Louis Pasteur osnivaju granu medicine mikrobiologiju),
specifična klinička slika, terapija (1928. god. Aleksandar Fleming otkriva penicilin) i prevencija; djeluje se na povišenje higijenskog
standarda, upoznate su mjere suzbijanja pojave epidemije i započinje organizirano procjepljivanje populacije. Terapija postaje
vrlo učinkovita otkrićem penicilina, potom i streptomicina, a zatim i antibiotika širokog spektra. S porastom životnog standarda i
značajnim napretkom u medicini, većina nekad visoko smrtonosnih bolesti: kuga, pjegavac, variola, kolera, tuberkuloza, trbučni
tifus i dr. postepeno nestaju ili se njihov morbiditet i mortalitet naglo smanjuju. Ljudski vijek postaje duži i mjesto vodećih uzroka
smrti počinju zauzimati kronične nezarazne bolesti (knb): kardiovaskularne i cerebrovaskularne bolesti, maligne bolesti, nesreće,
bolesti respiratornog sustava, bolesti probavnog sustava, bolesti endokrinog sustava (diabetes mellitus) itd. Na medicinskim
fakultetima razvijenih zemalja od sredine prošlog stoljeća, u programe nastave se sve više uvode predmeti sa sadržajem iz knb;
to se isto odnosi i na poslijediplomske studije i na medicinske specijalizacije.
Ključne riječi
Hrčak ID:
297203
URI
Datum izdavanja:
7.10.2011.
Posjeta: 85 *