Stručni rad
Akcijski plan za prevenciju i smanjenje prekomjerne tjelesne težine
Goranka Petrović
; Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Hrvatska
Sažetak
Prekomjerna tjelesna težina je jedan od glavnih rizičnih čimbenika za razvoj brojnih kroničnih bolesti i poremećaja kao što su
artritis, poremećaji spavanja (apnea), dispnea tijekom umjerenog tjelesnog napora i pretjerano znojenje. Metaboličke i endokrine
promjene rezultiraju značajno povećanim rizikom razvoja dijabetesa melitusa tip 2, kardiovaskularnih bolesti i nekih vrsta raka
(rak debelog crijeva, rak dojke, rak maternice) u pretilih osoba. Također, pretile osobe izložene su većem stupnju društvene
diskriminacije, što predisponira razvoj depresivnog poremećaja i daljnje socijalne izolacije. Osim što znatno smanjuje kvalitetu
života, pretilost skraćuje životni vijek za prosječno 5 do 20 godina. Prevalencija povećane tjelesne težine i pretilosti poprimile su
epidemijske razmjere na svjetskoj razini, te se procjenjuje da više od milijardu ljudi ima prekomjernu tjelesnu težinu, a najmanje
300 milijuna ih je pretilo. Ovakav zabrinjavajući trend prisutan je i u Hrvatskoj. Podaci antropometrijskog praćenja stanja
uhranjenosti školske djece u dobi od 7 do 14 godina ukazuju da je 26,4% pregledane djece s prekomjernom tjelesnom težinom,
pri čemu je 15,2% djece s povećanom tjelesnom težinom, a 11,2% su pretila djeca. Prema podacima Hrvatske zdravstvene
ankete (2003.godine) čak 38% odrasle populacije u Hrvatskoj ima povećanu tjelesnu težinu (ITM 25 -29.9), s time da je veći udio muškaraca u odnosu na žene ( 43,2% u odnosu na 33,6%). Pretile osobe (ITM ≥30) čine nešto manje od četvrtine odraslog
stanovništva u Hrvatskoj (20,3%), s otprilike podjednako zastupljenim spolovima ( 20,1% muškaraca i 20,6% žena). Zbog svega
navedenog, prekomjerna tjelesna težina u Hrvatskoj je, kao i u velikom broju zemalja, jedan od glavnih javnozdravstvenih
prioriteta.
Ključne riječi
Hrčak ID:
297224
URI
Datum izdavanja:
7.10.2011.
Posjeta: 127 *