Stručni rad
Debljina mladih - problem današnjice ili budućnosti (Youth obesity - recent or future problem)
Mario Šekerija
; Sveučilišna klinika za dijabetes, endokrinologiju i bolesti metabolizma Vuk Vrhovac, Dugi dol 4a, Zagreb
Dea Ajduković
; Sveučilišna klinika za dijabetes, endokrinologiju i bolesti metabolizma Vuk Vrhovac, Dugi dol 4a, Zagreb
Tamara Poljičanin
; Sveučilišna klinika za dijabetes, endokrinologiju i bolesti metabolizma Vuk Vrhovac, Dugi dol 4a, Zagreb
Sažetak
Blagostanje nastalo suvremenim razvojem zapadne civilizacije donijelo je s jedne strane produženje prosječnog životnog vijeka kakvo je još prije stotinjak godina bilo nezamislivo, ali s druge strane dovelo i do novih zdravstvenih prijetnji i problema. Prekomjerna tjelesna težina i debljina tako su rezultat sedentarnog načina života obilježenog sve većim kalorijskim unosom i smanjenom tjelesnom aktivnošću. Paradoksalno, dok problem malnutricije u nerazvijenim zemljama još uvijek postoji, paralelno se, u razvijenom svijetu, ali i u tim istim nerazvijenim zemljama javlja i drugi problem, epidemija pretilosti. Epidemiju, zbog utjecaja pretilosti na razvoj drugih kroničnih bolesti, prati sve veća učestalost i zdravstveno opterećenje kardiovaskularnim bolestima (1), zloćudnim novotvorinama (2,3), bolestima lokomotornog sustava (4) i svakako šećernom bolešću (5,6). Povezanost šećerne bolesti i pretilosti vidljiva je kako u utjecaju pretilosti na incidenciju šećerne bolesti, tako i na njenu kasniju regulaciju (7,8), a time i na razvoj komplikacija. Kombinacija šećerne bolesti i debljine smatra se najvećom epidemijom s kojom se svijet suočava. Prema SZO smatra se da će broj bolesnika sa šećernom bolesti na svijetu porasti od procijenjenih 171 milijuna 2000. godine na 366 milijuna 2030. godine čak i ako prevalencija pretilosti ostane konstantna (9). Ono što je bio HIV/AIDS tijekom posljednjih 20 godina XX.-og stoljeća, šećerna bolest i debljina te njihove posljedice zasigurno će biti prvih 20 godina XXI.-og stoljeća. Promjene životnog stila koje su se dogodile u posljednjih nekoliko desetljeća utjecale su, kako na odrasle, tako i na djecu. Ona danas prosječno imaju sve manje tjelesne aktivnosti uz istodobno praktički neograničen pristup velikim količinama njima ukusne, slatke i masne visokokalorične hrane, što povećava rizik za razvoj debljine i pridruženih bolesti. Stoga ne čudi da je broj pretile djece u zapadnim zemljama povećan više od tri puta u samo dvadesetak godina (10). Tako se u mladoj populaciji unatrag 20-ak godina zapaža rastuća epidemija metaboličkih poremećaja povezanih s debljinom, koji su bili karakteristični za stariju životnu dob. Usporedno s povećanom prevalencijom pretilosti, raste i broj mladih osoba pogođenih metaboličkim sindromom (11) i šećernom bolešću tipa 2. Nažalost, uz dijagnozu šećerne bolesti tipa 2 u mladoj dobi vežu se i povećani rizici za dijabetičke komplikacije (12), koje predstavljaju veliko opterećenje za oboljele i za društvo. Budući da će mladi dijabetičari puno veći dio svog života provesti sa šećernom bolešću nego što je to nekad bio slučaj, nameće se zaključak da će „puni efekt ove epidemije biti vidljiv tek kada ova djeca postanu odrasli i razviju kronične komplikacije šećerne bolesti“ (13).
Ključne riječi
Hrčak ID:
297726
URI
Datum izdavanja:
7.10.2008.
Posjeta: 463 *