Ostalo
Usporedba procjene indeksa starenja zagrebačkog, hrvatskog i europskog pučanstva (II dio) (Comparison Assessment of the Zagreb, Croatian and European Population Aging Index (Part II))
Spomenka Tomek-Roksandić
; Centar za gerontologiju ZZJZGZ – Referentni centar Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi za zaštitu zdravlja starijih osoba
Goran Perko
; Centar za gerontologiju ZZJZGZ – Referentni centar Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi za zaštitu zdravlja starijih osoba
Mirjana Lipovšćak
; Centar za gerontologiju ZZJZGZ – Referentni centar Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi za zaštitu zdravlja starijih osoba
Diana Mihok
; Centar za gerontologiju ZZJZGZ – Referentni centar Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi za zaštitu zdravlja starijih osoba
Ana Puljak
; Centar za gerontologiju ZZJZGZ – Referentni centar Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi za zaštitu zdravlja starijih osoba
Hrvoje Radašević
; Centar za gerontologiju ZZJZGZ – Referentni centar Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi za zaštitu zdravlja starijih osoba
Josip čulig
; Centar za gerontologiju ZZJZGZ – Referentni centar Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi za zaštitu zdravlja starijih osoba
Sažetak
Izrazitim rastućim demografskim trendom starenja zagrebačkog i hrvatskog pučanstva, Grad Zagreb nimalo ne zaostaje za drugim europskim gradovima zemalja Europske unije. To je osobito vidljivo iz gerontoloških pokazatelja dobne i spolne strukture pučanstva kao i udjela pojedinih dobnih skupina u ukupnom stanovništvu Grada Zagreba i Hrvatske prema zadnjem popisu stanovništva iz 2001. godine, a što je vidljivo iz tabelarnog i grafičkog prikaza po Gerontološkom zdravstveno-statističkom ljetopisu za Hrvatsku 2001./2002. godina (II. dopunjeno izdanje).U Gradu Zagrebu stariji ljudi od 65 i više godina predstavljaju stalno rastući dio hrvatske populacije koji po popisnoj 2001. godini iznosi 14,88% (N = 115980) u ukupnom pučanstvu Grada Zagreba (N = 779145). Spolna diferencijacija unutar skupine starijih ljudi od 65 i više godina je izrazita, gdje udio žena od 17,30% (N=71837) čini skoro dvostruko veću skupinu od udjela muškaraca od 12,12% (N=44143). Posebno treba istaći rastući udio zagrebačkih starijih ljudi u dubokoj starosti tj. od 85 i više godina koji zauzima značajan udio od 6,69% u ukupnom zagrebačkom staračkom pučanstvu. Značajan je također i impresivan udio zagrebačkih stogodišnjaka kojih ima 282 u ukupnih 1455 stogodišnjaka Hrvatske (po Popisnoj 2001. godini, slikovni prikaz). Poglavito su zanimljivo gerontološki javnozdravstveni pokazatelji o zastupljenosti starijih ljudi u ukupnom hrvatskom staračkom pučanstvu u odnosu na veće urbane aglomeracije gdje za Grad Zagreb taj udio je najveći i iznosi čak 16,72%.
Ključne riječi
stariji ljudi,demografija,popis stanovništva,Popis 2001.,indeks starenja,Hrvatska,Grad Zagreb
Hrčak ID:
298921
URI
Datum izdavanja:
29.2.2016.
Posjeta: 96 *