Skoči na glavni sadržaj

Stručni rad

Prevencija infekcije kod bolesnika u jedinici intenzivnog liječenja nakon kardiokirurških zahvata

Kristina Kolar ; Zdravstveno veleučilište Zagreb, studentica studija sestrinstva
Adriano Friganović orcid id orcid.org/0000-0002-9528-6464 ; Klinički bolnički centar Zagreb, Klinika za anesteziologiju, reanimatologiju i intenzivno liječenje , Zdravstveno veleučilište, Katedra za zdravstvenu njegu


Puni tekst: hrvatski PDF 194 Kb

verzije

str. 24-36

preuzimanja: 67

citiraj


Sažetak

Kardiokirurgija jest grana medicine koja se bavi kirurškim liječenjem bolesti srca i krvnih žila. Najčešći razlozi za operacije na srcu jesu: popravak ili zamjena srčanih zalistaka, popravak različitih struktura unutar srca, liječenje komplikacija ishemijskog srčanog infarkta postavljanjem srčane premosnice, kongenitalne srčane bolesti te transplantacija srca. sprječavanje infekcija, kardijalna kirurgija, sestrinstvo Različiti autori naglašavaju sljedeće najčešće i značajne infekcije u periodu nakon kardiokirurške operacije: infekcija na mjestu kirurške rane, pneumonija uzrokovana ventilatorom te infekcije vezane uz kateterizacije (centralni venski kateter, arterijska kanila, urinarni kateter). Infekcije rane kao posljedica sternotomije smatraju se ozbiljnim problemom. Javljaju se u 0,8% do 8% svih kardijalnih operacija. U prilog ozbiljnost infekcija nakon kardiokiruških zahvata govori i činjenica da smrtnost poslije dubokih infekcija sternuma može biti i do 70%. Nedavne studije pokazale se da pneumonije uzrokovane respiratorom (Ventilator-associated pneumonia -VAP) javlja u 5,5% do 8,0% pacijenata koji su podvrgnuti operaciji srca. Bolesnici koji zahtijevaju mehaničku ventilaciju dužu od 48 sati, postotak se povisuje do 50%. Svaki pacijent nakon operacijskog zahvata odlazi u jedinicu intenzivnog liječenja gdje će zasigurno imati postavljen centralni venski kateter, arterijske i venske kanile te urinarni kateter. Zabilježeno je kako su infekcije povezane s CVK-om prisutne u 4.7% svih pacijenata u jedinicama intenzivnog liječenja. Ukupno 16% arterijskih katetera pokazuje kolonizaciju bakterija, a incidencija bakterije u bolesnika s urinarnim kateterima je od 3% do 8%, gdje se trajna kateterizacija smatra najvažnijim čimbenikom rizika. Upravo komplikacije nastale infekcijama dovode do produženog boravka pacijenta u bolnici, smanjenje kvalitete života, mogućnosti još većih komplikacija i infekcija te povećava troškove skrbi. Na temelju mnogobrojnih istraživanja o poslijeoperacijskim infekcijama nakon operacija na srcu kroz ovaj rad prikazane su aktualne metode kojima se sprječava nastanak istih.  

Ključne riječi

sprječavanje infekcija,kardijalna kirurgija,sestrinstvo

Hrčak ID:

299122

URI

https://hrcak.srce.hr/299122

Datum izdavanja:

7.10.2018.

Posjeta: 176 *