Države članice Europske unije (EU) pod utjecajem su različitih političkih, ekonomskih, socijalnih, kulturoloških i demografskih kretanja. Zemlje članice EU-a susreću se s vrlo složenim zdravstvenim problemima. Porast kroničnih bolesti i komorbiditeti, promjene stila života i sve starija populacija nalažu uvođenje složenih metoda i postupaka u održavanju zdravlja i liječenju. Da bi se zadovoljili svi zahtjevi i potrebe te izjednačila kvaliteta pružanja usluga, EU traži usklađivanje zakonodavstva i prakse svih zemalja članica s direktivama i uredbama EU-a. Najvažnije direktive za područje zdravstva, a time i za medicinske sestre jesu Direktive o priznavanju stručnih kvalifikacija Direktiva 2005/36/EZ i Direktiva 2013/55/EU. Moderno obrazovanje medicinskih sestara treba osigurati prihvaćanje visokog stupnja znanja i stručnosti, visokih moralnih vrijednosti, organizacijskih vještina, kritičkog i analitičkog promišljanja te znatnog stupnja motivacije i kreativnosti. Iz svega navedenog razvidno je da se medicinske sestre moraju obrazovati tako da zadovolje sve uvjete kako bi bile osposobljene postati članom multidisciplinarnog i multiprofesionalnoga zdravstvenog tima u kojem će ravnopravno donositi odluke, prema potrebi preuzimati ulogu vođe tima i odgovornost za postizanje predviđenih ciljeva.
Kvalifikacijski okvir, razine kvalifikacije i kompetencije u sestrinstvu
Prema definiciji Svjetske zdravstvene organizacije (SZO), sestrinstvo podrazumijeva pružanje zdravstvene njege samostalno ili u timu svim dobnim skupinama, pojedincu, obitelji i zajednici, bolesnima ili zdravima u svim okolnostima. (1) Definicija zdravstvene njege, prema Međunarodnom savjetu medicinskih sestara (engl. International Council of Nurses – ICN), glasi: „Zdravstvena njega obuhvaća samostalno i suradničko zbrinjavanje pojedinaca svih dobi, obitelji, skupina i zajednice; zdravih i bolesnih, u svim okruženjima. Zdravstvena njega uključuje unapređenje zdravlja, prevenciju bolesti i zbrinjavanje bolesnih, onesposobljenih i umirućih”. (2) Zakon o sestrinstvu Republike Hrvatske (ZOS) djelatnost medicinske sestre definira kao aktivnost koja obuhvaća sve postupke, znanja i vještine zdravstvene njege. (3) Pri provođenju svoje djelatnosti medicinska je sestra dužna primjenjivati najbolje stručno znanje, poštujući načela prava pacijenata, etička i stručna načela koja su u funkciji zaštite zdravlja stanovništva i svakog pacijenta osobno. (3) Prema izmjenama i dopunama ZOS-a, zdravstvena/sestrinska njega jest javna djelatnost te podliježe kontroli zadovoljenja standarda obrazovanja i standarda kvalitete. (4,5)
Hrvatski kvalifikacijski okvir (HKO) kompetencije označava kao skup znanja i vještina te pripadajuću samostalnost i odgovornost. (6,7) On je instrument uspostave kvalifikacija stečenih u Republici Hrvatskoj, kojim se daju osnove za jasnoću, pristupanje, prohodnost, stjecanje i kvalitetu tih kvalifikacija. (7)
HKO je uspostavio osam razina skupova ishoda učenja. One su minimalni uvjeti za smještanje tih skupova na pripadajuće razine HKO-a, s time da više razine ishoda učenja uključuju niže razine u odgovarajućem profilu (8) što je prikazano naTable 1.
Kompetencije medicinske sestre obuhvaćaju znanja i vještine te spoznaje i postupke planiranja, organiziranja, provođenja i procjene kvalitete provedene zdravstvene/sestrinske njege; one jasno određuju razinu prava, dužnosti i odgovornosti medicinskih sestara u njihovu području rada sukladno razinama obrazovanja. (9,10)
Direktive o priznavanju stručnih kvalifikacija
Direktivom se uspostavlja sustav priznanja stručnih kvalifikacija u Europskoj uniji koji se, pod određenim uvjetima, proširuje i na druge zemlje Europskoga gospodarskog prostora (EGP) i Švicarsku.
U postupku pristupanja EU-u Republika Hrvatska morala je uskladiti svoje zakonodavstvo i praksu s direktivama i uredbama EU-a i na području zdravstva. Najvažnija direktiva za područje zdravstva i za medicinske sestre na razini EU-a jest Direktiva 2005/36/EZ Europskog parlamenta i Vijeća o priznavanju stručnih kvalifikacija od 7. rujna 2005. te Direktiva 2013/55/EU Europskog parlamenta o izmjeni Direktive 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija od 20. studenoga 2013. (11,12) Cilj Direktive o priznavanju stručnih kvalifikacija (2005/36/EZ) bio je objasniti, pojednostaviti i modernizirati postojeće direktive te sjediniti odredbe o reguliranim profesijama liječnika, stomatologa, medicinskih sestara, veterinara, primalja i farmaceuta jednim zakonodavnim tekstom. Direktiva navodi način na koji bi države članice domaćini trebale priznati stručne kvalifikacije stečene u drugoj matičnoj državi članici. Priznavanje se usmjerava na razinu stručne kvalifikacije, osposobljavanja i stručnog iskustva i opće i specijalističke prirode. Direktiva 2005/36/EZ Europskog parlamenta i Vijeća o priznavanju stručnih kvalifikacija propisuje minimalne standarde za naziv, odnosno kvalifikaciju medicinske sestre opće njege/medicinskog tehničara opće njege radi ukidanja zapreka slobode kretanja osoba i usluga između država članica, kako bi Europska unija postala najkonkurentnije i najdinamičnije gospodarstvo. (12) Prema toj direktivi, program izobrazbe medicinske sestre opće njege/medicinskog tehničara opće njege uključuje teorijsku i kliničku izobrazbu i prikazan je naTable 2.
Direktiva 2013/55/EU izmjena je Direktive 2005/36/EZ te je još preciznija u svojim zahtjevima vezanim za priznavanje stručnih kvalifikacija, a radi racionalizacije, pojednostavnjenja i poboljšanja propisa za priznavanje stručnih kvalifikacija, što se odnosi na zanimanja u zdravstvu koja utječu na javno zdravlje ili sigurnost pacijenata. Iz Direktive 2013/55/EU vidi se potreba za kontinuiranim profesionalnim razvojem koji pridonosi sigurnoj i učinkovitoj praksi. Vještine i kompetencije moraju biti prepoznatljive i usklađene u svim državama članicama EU-a. (13) Usporedba zahtjeva Direktiva 2005/36/EZ i 2013/55/EU prikazana je naTable 3.
Cilj je ovog rada opisati obrazovanje medicinskih sestara u Republici Hrvatskoj i usporediti ga s obrazovanjem medicinskih sestara u Ujedinjenom Kraljevstvu (UK) kao kolijevci modernog sestrinstva te Sloveniji kao tranzicijskoj zemlji.
Postupak
Postupak usporedbe obrazovanja medicinskih sestara u Republici Hrvatskoj sa standardima Europske unije učinjen je usporedbom propisa Direktive 2005/36/EZ i Direktive 2013/55/EU te zakona, pravilnika i dokumenata navedenih zemalja koji su vezani uz obrazovanje, kvalifikacije i kompetencije medicinskih sestara.
Obrazovanja medicinskih sestara u Republici Hrvatskoj
Obrazovanje medicinskih sestara u Republici Hrvatskoj sastoji se od temeljne izobrazbe tijekom petogodišnjega srednjoškolskog strukovnog obrazovanja (razina HKO-a 4.2) i visoke izobrazbe koja uključuje sveučilišni preddiplomski studij ili stručni preddiplomski studij (razina HKO-a 6) te sveučilišni diplomski studij ili specijalistički diplomski stručni studij (razina HKO-a 7). (14) Razina sveučilišnoga diplomskog studija sestrinstva omogućila je medicinskim sestrama u Hrvatskoj daljnju vertikalnu izobrazbu na razini doktorskih studija. Preddiplomski i diplomski studiji sestrinstva važan su dio nastavnih aktivnosti na veleučilištima i sveučilištima u RH. Tako je stvorena obrazovna vertikala od temeljnog stupnja obrazovanja do poslijediplomskoga. Kompetencije medicinskih sestara regulirane su Zakonom o sestrinstvu (ZOS). U ZOS-u se navode kompetencije za medicinske sestre s temeljnom naobrazbom, medicinske sestre prvostupnice te medicinske sestre magistre sestrinstva. Medicinskim sestrama sa završenom specijalističkom izobrazbom te poslijediplomskim sveučilišnim studijem kompetencije su određene popisom izlaznih kompetencija/ishoda učenja sukladno propisima o specijalističkom usavršavanju medicinskih sestara, odnosno propisima o visokim učilištima, koje se nadovezuju na temeljne sestrinske kompetencije.
Obrazovanje medicinskih sestara opće njege/medicinskih tehničara opće njege – petogodišnje srednjoškolsko strukovno obrazovanje
Srednjoškolsko obrazovanje medicinskih sestara opće njege/medicinskih tehničara opće njege u Hrvatskoj traje pet godina, a počinje nakon završenog osnovnog obrazovanja koje traje osam godina. Srednjoškolsko obrazovanje medicinskih sestara opće njege/medicinskih tehničara opće njege jedino je srednjoškolsko obrazovanje u Hrvatskoj čije je trajanje pet godina, po principu 2 + 3 (dvije godine općeg obrazovanja i tri godine strukovnog obrazovanja). Nakon druge godine školovanja učenicima se izdaje Potvrda (Uvjerenje) o završenome dvogodišnjem općeobrazovnom programu za stjecanje zdravstvene kvalifikacije, što je javna isprava kojom se dokazuju stečeni uvjeti za nastavak obrazovanja. U tri godine strukovnog obrazovanja uključeno je 4600 sati nastave i vježba. Obrazovanje medicinskih sestara opće njege/medicinskih tehničara opće njege završava izradbom i obranom završnog rada u organizaciji i provedbi škole. Nakon završenoga strukovnog obrazovanja stječe se naziv medicinska sestara opće njege/medicinski tehničar opće njege s direktnim upisom u Registar medicinskih sestara Hrvatske komore medicinskih sestara (HKMS). Zatim se medicinske sestre mogu upisati na višu razinu izobrazbe koja uključuje sveučilišni ili stručni preddiplomski studij sestrinstva te nastavno-sveučilišni diplomski studij ili specijalistički diplomski stručni studij. Upis na višu razinu izobrazbe moguć je pod uvjetom polaganja državne mature, no sveučilišta i veleučilišta u Republici Hrvatskoj omogućuju upis i izvanrednih studenata sestrinstva i prema uspjehu srednjoškolskog obrazovanja za medicinsku sestru. Time se omogućuje upis na višu razinu izobrazbe i pristupnicima koji su završili četverogodišnje ili petogodišnje obrazovanje za medicinsku sestru. Cilj ovog modela obrazovanja s kojim se započelo od školske godine 2010./2011. bio je izjednačavanje sa zahtjevima EU-a i poštovanje Direktive 2005/36/EZ o priznavanju profesionalnih kvalifikacija s obzirom na minimalno potreban broj sati teorijske nastave i vježba pri obrazovanju medicinskih sestara.
Obrazovanje medicinskih sestara na razini sveučilišnih preddiplomskih i stručnih preddiplomskih studija
Obrazovanje medicinskih sestra na razini sveučilišnih i stručnih preddiplomskih studija počinje nakon završenog programa četverogodišnje srednje škole ili petogodišnje škole za medicinske sestre temeljem uspjeha tijekom srednjoškolskog obrazovanja za medicinsku sestru ili uz položenu državnu maturu. Nakon ove razine izobrazba se može nastaviti na specijalističkome diplomskom stručnom studiju ili na sveučilišnome diplomskom studiju. Pristupnici koji su završili stručni preddiplomski studij, a žele nastaviti svoje školovanje na sveučilišnoj razini dužni su polagati razlikovne module prema programu studija.
Obrazovanje medicinskih sestara na razini sveučilišnih diplomskih studija i specijalističkih diplomskih stručnih studija
Specijalistički diplomski stručni studij traje dvije godine, a njegovim se završetkom stječu 120 ECTS-bodova i naziv diplomirana medicinska sestra/tehničar specijalist (navodi se specijalizacija). Sveučilišni diplomski studij sestrinstva traje dvije godine i njegovim se završetkom stječe 120 ECTS-bodova. Ukupan broj ECTS-bodova koji se stječu završetkom preddiplomskog i diplomskog studija iznosi najmanje 300. Završetkom preddiplomskog i diplomskoga sveučilišnog studija stječe se akademski naziv magistar/ra sestrinstva.
Poslijediplomska izobrazba
Nakon završenoga diplomskog sveučilišnog studija postoji mogućnost daljnjeg obrazovanja na srodnim studijima. Poslijediplomski sveučilišni studij traje redovito tri godine. Njegovim se završetkom stječe akademski naziv doktora znanosti. Sveučilišta mogu organizirati poslijediplomske specijalističke studije koji traju jednu do dvije godine i kojima se stječe akademski naziv sveučilišni specijalist, odnosno sveučilišna specijalistica uz naznaku struke ili dijela struke sukladno nazivu studijskog programa. Obrazovanje i kompetencije medicinskih sestara u RH prikazane su uTable 4.
Obrazovanja medicinskih sestara u Republici Sloveniji
Obrazovanje medicinskih sestara u Republici Sloveniji sukladno je Direktivama 2005/36/EZ i 2013/55/EU Europskog parlamenta. (15) Ono započinje nakon završenih 12 godina općeg obrazovanja i traje 4600 sati, a cjelokupno obrazovanje provodi se na razini stručnih studija. Osim obrazovanja za medicinske sestre, postoji i srednje strukovno obrazovanje za tehničare/tehničarke zdravstvene njege, što je ekvivalent Healthcare Assistants (HCAs) u EU-u. Ova razina izobrazbe u sestrinstvu u Sloveniji ne razumijeva upis u Registar medicinskih sestara. Tehničar/ka zdravstvene njege osposobljen/a je za stručni rad u okviru zdravstvene njege zdravih i bolesnih osoba svake životne dobi.
Registrirana medicinska sestra/prvostupnica sestrinstva
Obrazovanje medicinskih sestara na razini preddiplomskih studija u Sloveniji počinje nakon završenog programa četverogodišnje srednje škole, odnosno dvanaest godina općeg obrazovanja. Obrazovanje traje tri godine ili 4600 sati i njime se stječe 180 ECTS-bodova. Medicinska sestra sa završenim preddiplomskim studijem upisuje se u Registar medicinskih sestara. Naziv koji dobiva jest diplomirana medicinska sestra (slov. diplomirana medicinska sestra; engl. Registered Nurse).
Visoka razina obrazovanja medicinske sestre
Visoka razina obrazovanja medicinskih sestara u Sloveniji uključuje završetak diplomskog studija te stjecanje 180 ECTS-bodova i naziva magistar/magistrica zdravstvene njege (slov. magister/magistrica zdravstvene nege; engl. Advanced Nurse). Završetak ove razine izobrazbe pruža i mogućnost upisa na poslijediplomski studij zdravstvene njege koji traje dvije godine i vrednuje se sa 120 ECTS-bodova.
Medicinska sestra specijalist
U Sloveniji još ne postoje medicinske sestre specijalisti, no u procesu je razvoja 10 vrsta specijalizacija sukladno nacionalnoj strategiji za razvoj zdravstvene njege. Cilj je razviti specijalizacije nakon završena diplomskog studija (180 ECTS-bodova, razina prvostupnika); težina studija iznosila bi 60 ECTS-bodova od kojih minimalno 50% u kliničkom području. Predlažu se specijalizacije iz onkologije, gerontologije, sestrinstva u zajednici, pedijatrije, hitnih stanja te ostale. Obrazovanje i kompetencije medicinskih sestara u Sloveniji prikazane su uTable 5.
Obrazovanja medicinskih sestara Ujedinjenog Kraljevstva Velike Britanije i Sjeverne Irske (UK)
Sestrinstvo u UK ima dugu povijest. Sadašnji model zdravstvene njege začela je Florence Nightingale koja je pokrenula formalni oblik školovanja za medicinske sestre još 1860. godine. Sve medicinske sestre moraju biti upisane u Registar Komore medicinskih sestara i primalja (Nursing & Midwifery Council – NMC) koji je podijeljen u tri glavna dijela te nekoliko poddijelova i kvalifikacija. (16) Tri osnovna dijela Registra uključuju medicinske sestre, primalje i sestre specijalizirane za javno zdravstvo i zajednicu (engl. Specialist Community Public Health Nurses – SCPHNs).
Registrirana medicinska sestra (engl. Registered Nurse)
U UK obrazovanje se provodi na sveučilišnoj razini nakon 12 godina općeg obrazovanja. Uvjeti se razlikuju prema institucijama visokog obrazovanja. Druge mogućnosti za ulazak u sestrinstvo uključuju strukovne kvalifikacije na sličnoj akademskoj razini i „pristupne” tečajeve visokog obrazovanja za odrasle sudionike. Programi Visokog učilišta dužni su imati standarde za potrebe obrazovanja i smjernice koje je odredila Komora. Minimalno trajanje programa jest 4600 sati tijekom tri godine. Svi redoviti studenti moraju ga završiti u roku od pet godina, a oni koji studiraju izvanredno u roku od sedam godina. Programi variraju ovisno o području koje student želi usavršiti. Trajanje je programa jednako, ali se nastavni plan i program razlikuju, poglavito na 2. i 3. godini gdje je žarište učenja usmjereno na zdravstvenu njegu. Ovakav oblik obrazovanja na razini je prvostupnika/ca. NMC kao profesionalni regulator utemeljio je standarde mjerodavnosti za svako od područja sestrinstva (zdravstvena njega odraslih, zdravstvena njega djece, zdravstvena njega osoba s posebnim potrebama i mentalno zdravlje).
Medicinska sestra specijalist (engl. Specialist Nurse)
Postoje mnoge vrste specijaliziranih medicinskih sestara u Velikoj Britaniji. Specijalistički programi mogu biti na razini specijalizacija ili na sveučilišnome diplomskom stupnju, a provode se nakon što je sestra registrirana u NMC-u. Specijalizacije možemo podijeliti u dvije osnovne grupe: medicinska sestra specijalist javnog zdravlja i medicinska sestra specijalist praktičar. Naziv medicinska sestra specijalist javnog zdravlja odnosi se na medicinske sestre ili primalje koje rade u javnim zdravstvenim ustanovama. Medicinska sestra specijalist praktičar radi u bolnicama, ordinacijama opće prakse, ali i u ustanovama koje se bave mentalnim zdravljem te zaštitom zdravlja djece i mladeži. Uvjet za specijalizaciju jest završeno prvostupništvo, odnosno prva razina registracije u NMC-u. Edukacija traje godinu dana u punome radnom vremenu, sastoji se od 50% praktične nastave i 50% teoretskog dijela, a usmjerena je na kliničku zdravstvenu njegu te vođenje i upravljanje u kliničkoj zdravstvenoj njezi. Sve veći broj uskih kliničkih specijalizacija dovodi do nejasnoće i nedosljednosti vezanih uz točno definirane kompetencije. Ovakav monovalentan i usko specijaliziran oblik rada ometa neke sestre u pružanju cjelovite zdravstvene njege.
Visoka razina obrazovanja medicinskih sestara (engl. Advanced Nurse Practitioner)
Uvjet upisa jesu prva razina prvog stupnja registracije u NMC-u i radno iskustvo. U Ujedinjenom Kraljevstvu dogovoreno je da sve medicinske sestre koje rade na najvišoj razini trebaju steći obrazovanje na razini magistra ili ekvivalent radnog iskustva. U UK postoje medicinske sestre koje propisuju lijekove i kontroliraju njihovu upotrebu (engl. Advanced Nurse Practitioner – Nurse Prescribers). Dvije su razine među medicinskim sestrama koje propisuju lijekove: medicinske sestre u zajednici koje propisuju određene lijekove i medicinska pomagala (engl. Community Practitioner Nurse Prescribers – CPNPs) te medicinske sestre više razine koje su educirane za propisivanje lijekova nakon što je liječnik postavio dijagnozu (engl. Nurse Independent/Supplementary Prescribers – NIPs). Medicinske sestre koje rade na ovoj razini imaju minimalno akademsku izobrazbu uz dodatnu edukaciju. Obrazovanje i kompetencije medicinskih sestara u Ujedinjenom Kraljevstvu prikazane su uTable 6.
Rasprava
Medicinske sestre imaju jedinstvena znanja o unapređenju zdravlja, zdravstvenoj njezi bolesnih osoba i palijativnoj skrbi, a napredak tehnologije i znanosti iziskuju visoku razinu njihova obrazovanja. Poštujući Direktive Europskog parlamenta i Vijeća kojima su točno definirani procesi i norme obrazovanja medicinskih sestara, zemlje članice izjednačile su njihove kompetencije i razine obrazovanja. (17) Hrvatska je jedina zemlja koja školuje medicinske sestre opće njege upisane u Registar medicinskih sestara na razini petogodišnjega srednjoškolskog strukovnog obrazovanja. Ujedno je to i jedino srednjoškolsko obrazovanje u Hrvatskoj koje traje pet godina uz program od 4600 sati u tri godine srednje strukovne škole za medicinske sestre i prethodne dvije godine općeg obrazovanja. Valja napomenuti da Hrvatska ima najmanji broj godina obvezatnog općeg obrazovanja na nivou osnovne škole koje iznosi 8, a ne 10 godina. U RH 10-godišnje temeljno obrazovanje imaju jedino srednje škole za medicinske sestre: 2 godine općeg obrazovanja + 3 godine strukovnog obrazovanja.
U Zakonu o sestrinstvu u RH piše da je temeljno obrazovanje medicinskih sestara srednjoškolsko strukovno obrazovanje. Analizirajući izobrazbu medicinskih sestara zemalja članica, možemo reći da Hrvatska ima strukovni kurikul za obrazovanje medicinskih sestara, kao i relevantne dokumente izdane od HKMS-a (Kompetencije medicinskih sestara opće zdravstvene njege) te Sektorskog vijeća (Standard kvalifikacije medicinska sestra opće njege/medicinski tehničar opće njege i Standard zanimanja medicinska sestra opće njege/medicinski tehničar opće njege), a na visokoškolskoj razini ima dobro razrađen program izobrazbe medicinskih sestara (sveučilišni i stručni preddiplomski i specijalistički studiji te diplomski sveučilišni studiji) koji je u skladu sa zahtjevima Direktiva.
Razina preddiplomskih i diplomskih studija u Hrvatskoj bolje je razrađena nego u Sloveniji te postoji mogućnost upisa na sveučilišnoj razini i na razini specijalističkih studija, ali te dvije razine obrazovanja u Hrvatskoj još nisu potpuno prepoznate u sistematizaciji radnih mjesta. (14,15)
Ujedinjeno Kraljevstvo (UK) ima model sestrinstva kao većina razvijenih zemalja EU-a, ali i iznimno velik broj specijalizacija. Ujedno, vidljivo je da se u UK potiče i omogućuje cjeloživotno obrazovanje medicinskih sestara te stjecanje radnog iskustva, što zasigurno daje i poticaj njihovu daljnjem osobnom razvoju. (14,16)
Zaključak
Europski savez udruga medicinskih sestara donio je zajednički konsenzus o potrebi jedinstvenog standarda programa i kompetencija medicinskih sestara koji je usklađen s Direktivama. Takav, jedinstveni način obrazovanja medicinskih sestara izuzetno je važan i za medicinske sestre i pacijente, ali i za zdravstveni sustav i društvo u cjelini. Sve zemlje članice EU-a prihvatile su i izjednačile stupnjeve obrazovanja medicinskih sestara koje je podijeljeno na tri razine: medicinska sestra opće njege, medicinska sestra specijalist te visokoobrazovana medicinska sestra. Iskustva obrazovanja medicinskih sestara u UK kao kolijevci sestrinstva te u Sloveniji kao tranzicijskoj zemlji mogu pomoći u procesu unapređenja obrazovanja medicinskih sestara u Republici Hrvatskoj.
NAPOMENA
Tema je obrađena u sklopu autoričina diplomskog rada, koji je dostupan na mrežnim stranicama Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu (18).