Izvorni znanstveni članak

Liberalizacija tržišta lijekova: socijalne i zdravstvene implikacije

Živka Staničić ; Farmaceutsko-biokemijski fakultet, Zagreb, Hrvatska
Vesna Loparić ; Farmaceutsko-biokemijski fakultet, Zagreb, Hrvatska

Sažetak

Polazeći od temeljne pretpostavke da sustav zdravstvene zaštite ima inherentne strukturne karakteristike zbog kojih ga treba izmjestiti iz okvira slobodnoga tržišta, u radu se kritički propituje ubrzani trend liberalizacije tržišta lijekova koji u posljednja dva desetljeća nameće neoliberalna politička ekonomija. Riječ je o reorganizaciji sustava distribucije lijekova kojom sve veći broj lijekova, ranije dostupnih
samo uz recept, dolazi u slobodnu prodaju. Lijekovi se, drugim riječima, pretvaraju u robu koja se poput bilo koje druge robe na tržištu može slobodno kupiti i prodati. Budući da se uvođenje tržišnih mehanizama u farmaceutski sektor u posljednje vrijeme intenzivira, u radu se upozorava na cijeli niz nedovoljno istraženih (ili, bolje rečeno, vješto skrivanih) negativnih posljedica deregulacije lijekova.
U suprotnosti s deklamiranim tvrdnjama zagovornika liberalizacije tržišta lijekova o tome da će deregulacija lijekove učiniti dostupnijima, sigurnijima, učinkovitijima, u radu se pokazuje naličje zahtjeva za deregulacijom lijekova. Duboko povezana s tržišnom logikom tzv. “naprednoga” ili “postmodernoga” kapitalizma, deregulacija tržišta lijekova je, prije svega, izraz snažnih pritisaka moćnih farmaceutskih korporacija koje svojim “proizvodima” žele “pojednostavniti” prodaju i stvoriti pogodne uvjete neograničenoga tržišnog natjecanja. Konkretno, reorganizacijom distribucije
lijekova žele se postići dva, krajnje prozaična i pragmatična cilja: prvo, smanjiti troškove zdravstvenoga osiguranja (prebacivanjem najvećega dijela troškova na samoga bolesnika) i drugo, farmaceutskim tvrtkama izgraditi institucionalno i zakonsko
okruženje koje će im omogućiti ostvarenje maksimalnoga profita. Drugim riječima, retorika o postizanju javnozdravstvene dobrobiti služi farmaceutskim tvrtkama ne samo kao najbolje utočište, nego kao i najveći manevarski prostor za razmahivanje njihovih vlastitih, sebičnih, parcijalnih interesa.

Ključne riječi

Liberalizacija tržišta lijekova; deregulacija; “specifična težina” lijeka; “totalni” učinak lijeka; konzumerizam; “širom zatvoreni” pristup lijekovima; raison d’etre ljekarnikova djelovanja

Hrčak ID:

27359

URI

https://hrcak.srce.hr/27359

Datum izdavanja:

9.10.2008.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 2.551 *